VLADA O USKLAĐENOSTI S EUROPSKIM KONVENCIJAMA

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici podržala izvješće o sukladnosti zakonodavstva Republike Hrvatske s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, a kao zaključci Vlade usvojene su preporuke radne skupine za ispravljanje nekih nedostataka i neusklađenosti pojednih zakona s Konvencijom. Vlada je sa sjednice u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola 1, 4, 6, 7 i 11, a Saboru je upućen i Konačni prijedlog zakona o lučkim kapetanijama. #L# Republika Hrvatska se prijemom u Vijeće Europe obvezala u roku godine dana, odnosno do 6. studenoga ove godine, prihvatiti standarde Vijeća Europe utvrđene u konvencijama i poveljama VE, podsjetila je potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak. Ukazujući na važnost Konvencije o zaštiti ljudskih prava, naglasila je da su njome ustanovljeni i zaštitni mehanizmi - Europska komisija te Europski sud za ljudska prava. Napomenula je da je Vlada, prije ratifikacije, odlučila preispitati cjelokupno hrvatsko zakonodavstvo, te da je analiza radne skupine pokazala da je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva bilo usko povezano sa zakonodavnom reformom i usklađivanjem zakona s hrvatskim Ustavom. Ocijenjeno je također da je hrvatski Ustav u potpunom suglasju s Europskom konvencijom, dapače, istaknula je dr. Mintas-Hodak, on daje i veća prava. Naglašavajući da je u proteklih sedam godina donijeto više od 750 zakona, kazala je kako je radna skupina analizirala oko 130 zakona. Cilj je radne skupine bio na usmjeravanju pažnje na neusklađenosti pojedinih zakona koje bi Republiku Hrvatsku mogle dovesti u neugodan položaj. Ocjene radne skupine, istaknula je, dr. Mintas- Hodak, ne mogu se uzeti kao konačne, već više kao smjernica za otklanjanje neusklađenosti. Generalni je zaključak radne skupine da su u najvećem broju hrvatski zakoni sukladni s odredbama Europske konvencije, a nedostatci i neusklađenosti formulirani su kao preporuke. Kao prvu je skupinu preporuka, dr. Mintas-Hodak navela potrebu izmjena pojedinih odredbi nekih zakona koje su u potpunoj suprotnosti Konvenciji i Protokolima. Riječ je o članku 14. stavku 2. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica (koji onemogućuje da vlasnik putem suda ili drugog nadležnog državnog tijela dođe u posjed svog vlasništva u kojem su se bespravno uselili prognanici) a za kojeg je radna skupina predložila odgodu primjene do usklađivanja tog zakona s Konvencijom. U toj je skupini i članak 34. Zakona o upravim sporovima (propisuje nejavnost sjednica Upravnog suda pri odlučivanju o upravnim sporovima), a za koji radna skupina predlaže da Hrvatska izrazi rezervu u odnosu na Konvenciju. Druga se skupina preporuka odnosi na odredbe pojedinih zakona koji još nisu usklađeni s Ustavom, a gdje su uočene neke neusklađenosti. Riječ je primjerice o nekim odredbama zakona o prekršajima, o izvršenju sankcija, o javnom okupljanju, o unutarnjim poslovima. Radna je skupina predložila da se ti zakoni ili njihove izmjene i dopune sa potrebnim usklađenjima što prije upute u proceduru. Treća je skupina zakona koji više ne podliježu usklađivanju s Ustavom, a neke su im odredbe ipak neusklađene s Konvencijom, pa bi što prije trebalo provesti njihove izmjene i dopune. Kao primjere, potpredsjednica Vlade je navela zakone o kretanju i boravku stranaca, o porezu na dohodak, o financijskoj policiji. Skupina preporuka odnosi se i na područja koja bi trabalo razraditi i o njima donijeti propise, te rješenja za koja je utvrđeno da bi mogla postati upitna, (npr. neke odredbe zakona o kaznenom postupku, o upravnim sporovima, stečajnog zakona). "Izvješće je samo poticaj Vladi i Saboru na nužna usklađenja, ali će njihovo ostvarenje ovisiti ne samo o zakonskom okviru nego i o provedbi zakona kako u sferi izvršne vlasti tako i u pravosuđu", istaknula je potpredsjednica Mintas-Hodak. Očekujući kako će po ratifikaciji Konvencije biti tužbi protiv Republike Hrvatske, napomenula je da je najveći broj tužbi pokrenut protiv najrazvijenijih zemalja, primjerice Velike Britanije, Italije. Važno je, ocijenila je, što više sužavati taj prostor neusklađenosti stalnim povećanjem pravne zaštite. Hrvatska je Vlada sa današnje sjednice u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog zakona o lučkim kapetanijama, pri čemu je ministar gospodarstva Nenad Porges, spominjući jučerašnju havariju tankera "Tomislavgrad", predložio da se zabrani plovidba brodicama starijim od 25 godina. Nakon što je o jučerašnjoj havariji kratko izvijestio pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mario Babić zaključeno je da se do sljedeće sjednice Vlade o tome pripremi detaljno izvješće. (Hina) bn ds 091344 MET oct 97