NJEMAČKA/TAZ - IZRUČENJE KORDIĆEVE SKUPINE

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE TAGESZEITUNG Ž2=7. X. 1997. Ž3=Zagreb izručuje 10 Hrvata "Na licima deset možebitnih ratnih zločinaca koji su u ponedjeljak prijepodne iz Splita zrakoplovom prebačeni u Den Haag, zrcalila se mrzovolja i strah. Dario Kordić i Pero Skopljak najvažniji su traženi možebitni hrvatski ratni zločinci koji će se pojaviti pred međunarodnim sudom. Još prije nekoliko tjedana 37-godišnji Dario Kordić, bivši potpredsjednik hrvatske nacionalne stranke HDZ u Bosni i Hercegovini, smatrao je da je takav razvoj događaja nemoguć. U krugu njegovih bivših bliskih suradnika u srednjoj Bosni tvrdilo se da ima sigurno skrovište. Pero Skopljak, bivši policijski načelnik Viteza, rođen u tom gradu 1943., nestao je. Pored bivšega predsjednika Herceg-Bosne Mate Bobana, koji je nedavno umro u misterioznim okolnostima, Kordić je jedna od ključnih figura hrvatskih zločina, počinjenih u srednjoj Bosni sredinom travnja 1993. On nije bio samo politički vođa već istodobno i vojni zapovjednik. Kao što je naš list u to vrijeme izvješćivao, zarobljenički logor u Busovači nastao je pod Kordićevom odgovornošću. Većina možebitnih ratnih zločinaca, netom prebačenih u Den Haag, potječe iz viteške regije i navodno je upletena u 'etnička čišćenja'. Rođaci Mirjan, Vlatko i Zoran Kupreškić i Vladimir Šantić navodno su 16. travnja 1993. g. izravno sudjelovali u ubojstvima u muslimanskom selu Ahmići u blizini Viteza. Drago Josipović, Marinko Katava, Stipe Alinović i Dragan Papić navodno su imali udjela u nekoliko zločina u srednjoj Bosni. Optužnica protiv Kordića odnosi se i na njegovu političku i na njegovu vojnu ulogu u ratu u srednjoj Bosni. Pod njegovom su odgovornošću i po njegovoj političkoj volji Lašvanska dolina i busovačka regija trebale biti 'očišćene' od Muslimana. Stanovništvo koje su tada još polovicom činili Muslimani a polovicom Hrvati razdvajano je uz brutalnu uporabu sile. Kordićev i Bobanov cilj bilo je izdvajanje tih područja iz sastava Bosne i Hercegovine i ujedinjavanje s Hrvatskom. Ta će politička dimenzija također biti predmetom rasprava u Den Haagu. Stoga će na suđenju biti razjašnjena i odgovornost hrvatskoga predsjednika Tuđmana. Iz tog se razloga Zagreb dugo opirao zahtjevu za izručenjem Kordića u Den Haag, izjavljuju hrvatski borci za ljudska prava. Smrt Mate Bobana u lipnju ove godine oslobodila je Zagreb tereta. Objavivši na hrvatskoj televiziji imena izručenih, hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, koji uživa status političkog mentora mnogih spomenutih možebitnih ratnih zločinaca, skinuo je veo s dosada strogo čuvane tajne. Naime, Zagreb je dosada tvrdio da ne zna ništa o mjestu boravka traženih osoba. Formulacijom da je putem 'određenih kanala' s njima uspostavljen kontakt kako bi ih se potaknulo da odu u Den Haag, Šušak je proturječio ranijim izjavama. Za taj korak hrvatske strane presudan je bio u prvom redu pritisak SAD. Tuđman se proteklih tjedana javno žalio na taj pritisak, smatrajući da je u pitanje dovedena suverenost hrvatske države. No, zamagljena perspektiva uključenja Hrvatske u Europsku uniju, prijetnja gospodarskim sankcijama i suspenzija razgovora o pristupu NATO-u ipak su ga prisilile na popuštanje", dodaje dopisnik lista Erich Rathfelder. 080335 MET oct 97