TORONTO, 8. listopada (Hina/AFP) - Od kopije cipela za ples napravljenih za princezu Dianu do duplikata čizama koje je nosio Neil Armstrong kad je hodao po Mjesecu - sve što se nosi na nogama, gotovo od postanka svijeta, nalazi mjesto
u stalnoj postavi Muzeja "Bata" u Torontu (Ontario).
TORONTO, 8. listopada (Hina/AFP) - Od kopije cipela za ples
napravljenih za princezu Dianu do duplikata čizama koje je nosio Neil
Armstrong kad je hodao po Mjesecu - sve što se nosi na nogama, gotovo
od postanka svijeta, nalazi mjesto u stalnoj postavi Muzeja "Bata" u
Torontu (Ontario). #L#
Zbirka je djelo Sonje Bata, supruge "postolarskog magnata" Thomasa
Bate. Fascinirana cipelom i njezinom poviješću, Sonja Bata je počela
stvarati vlastitu kolekciju na službenim putovanjima u društvu svojeg
supruga, podrijetlom Čeha, nastanjena u Kanadi od 1939. i predsjednika
multinacionalne tvrtke njegova imena.
"Cipela je toliko osoban predmet. Ona vas obavještava o društvenom
statusu njezina vlasnika, njegovim navikama, kulturi i vjeri", kaže
gospođa Bata, čija je zbirka od oko 10.000 pari poslužila kao
polazište za osnutak Muzeja godine 1995.
Stalna izložba koja donosi priču o cipeli kroz stoljeća počinje
drvenom daščicom, sandalom pronađenom godine 1991. u Tirolskim alpama,
starom 4500 godina.
Afričke natikače ili kineske svilene papuče, indijske cipele od
bjelokosti i srebra ili proste seljačke klompe, visoke cipele iz
Venecije godine 1600., praktične gojzerice ili cipele koje su
dizajnirali najveći pariški dizajneri: izložba poziva na istinsko
putovanje kroz vrijeme i kontinente, kroz životne, radne i ine običaje
na razini nogu.
Kako to pokazuje Muzej, sandala, bila ona napravljena od drveta,
užeta, kože ili različitih vlakana, obilježje je toplih zemalja.
Čovjek koji živi u hladnijim klimatskim uvjetima birao je, jasno,
zatvorenu cipelu ili čizmu koja se visoko penje po nozi, od kože ili
krzna.
Česta je i domišljatost. Slučaj je to, primjerice, kod cipela koje su
nosili američki vojnici za rata u Vijetnamu, s potplatama kopiranim od
vijetnamskih sandala kako bi zameli svoje tragove.
Ulazimo napokon u "intimnost" slavnih osoba, od kojih su mnoge
ostavile Muzeju primjerak svojih cipela. Među najpoznatijima
primjećujemo obuću Winstona Churchilla, Elvisa Presleya, Davida
Bowieja ili Johna Lennona. Izložba pokazuje i dječje cipele belgijskog
princa Leopolda II., svečane cipele Pape Lea XIII. ili tenisice
olimpijskog prvaka Harryja Jeromea.
Neke "anonimne" cipele još više iznenađuju. U Torontu možemo vidjeti
prve cipele pronađene u Sjevernoj Americi - sandale dijelom
napravljene od ljudske kose.
(Hina) bnš bnš
080104 MET oct 97