ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Tema znanstvenoga skupa "Hrvatski prirodoslovci 6" jesu životi i djela pet hrvatskih prirodoslovaca. Već tradicionalni, šesti, skup posvećen istaknutim imenima hrvatske prirodoslovne baštine, organizirali
su Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim društvom, a pokrovitelji su mu Sveučilište u Zagrebu i HAZU.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Tema znanstvenoga skupa "Hrvatski
prirodoslovci 6" jesu životi i djela pet hrvatskih prirodoslovaca. Već
tradicionalni, šesti, skup posvećen istaknutim imenima hrvatske
prirodoslovne baštine, organizirali su Odjel za prirodoslovlje i
matematiku Matice hrvatske u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim
društvom, a pokrovitelji su mu Sveučilište u Zagrebu i HAZU. #L#
Više će hrvatskih znanstvenika tijekom jednodnevna skupa raspravljati
o začetniku transplantacijske imunologije Borislavu Nakiću, vrhunskome
teorijskom fizičaru Vladimiru Glazeru, utemeljitelju moderne
farmakognozije Antunu Vrgoču, agronomu, genetičaru i oplemenjivaču
Gustavu Bohutinskom te istraživaču strukture atomske jezgre Gaji
Alagi.
Pozdravljajući skup, predsjednik Matice hrvatske dr. Josip Bratulić
je kazao da je ta ustanova oduvijek podupirala i poticala
prirodoslovna istraživanja, istaknuvši da je temeljna svrha današnjega
skupa "oteti zaboravu život i rad naših prirodoslovaca". "Dužnost nam
je znati o nama samima barem onoliko koliko drugi znaju o nama", drži
Bratulić.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Marijan Šunjić upozorio je na
pomanjkanje zanimanja za prirodne znanosti, ocijenivši da je tomu
uzrok naslijeđeni "ruski model", koji istraživanja odvaja od nastave.
Dekan Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta akademik Ivan Gušić
ističe, pak, da su prirodoslovci uvijek bili pokretači društvenih
mijena. S obzirom na svoju veličinu i brojnost Hrvatska je dala velik
broj prirodoslovaca, koji su odreda bili "svestrani prirodoslovni
umovi", kazao je Gušić, usprotivivši se smanjenju broja sati iz
prirodnih predmeata u obrazovnim programima viših razreda osnovne
škole, te u srednjim školama. Usporedno s tim smanjenjem u našemu se,
prirodoslovlju nesklonu, dobu javljaju lažne doktrine, koje potiču na
odbacivanje razumskoga, analitičkog mišljenja - astrologija, razne
misterije, primjerice - dodao je akademik Gušić.
Predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva akademik Velimir
Pravdić ocjenjuje pak da "našim podnebljem suvereno vladaju oni koji
broje radove i citate, a zanemaruju temeljnu znanstvenu kreativnost".
Glavni organizator skupa, pročelnik Odjela za prirodoslovlje i
matematiku Matice hrvatske dr. Marko Tarle, drži da su prirodoslovne
znanosti zamašnjak podizanja civilizacijske razine društva. Otvarajući
skup, Tarle je također upozorio na manjak mladih prirodoslovnih
znanstvenika, ustvrdivši da bi tomu pitanju društvo trebalo posvetiti
veću pozornost.
(Hina) šm mć
031432 MET oct 97