ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Znanstvenim skupom o akademiku Andriji Štamparu - liječniku koji je ustrojio javno zdravstvo u nas - danas je svečano počelo obilježavanje 70. obljetnice Škole narodnoga zdravlja "Andrija Štampar"
Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Njegovi učenici i kolege tom su se prigodom osvrnuli na Štamparov prinos hrvatskome javnom zdravstvu, međunarodno djelovanje u promicanju socijalne medicine, reforme u medicinskoj nastavi i njegov prinos na mjestu predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Znanstvenim skupom o akademiku Andriji
Štamparu - liječniku koji je ustrojio javno zdravstvo u nas - danas je
svečano počelo obilježavanje 70. obljetnice Škole narodnoga zdravlja
"Andrija Štampar" Medicinskoga fakulteta u Zagrebu.
Njegovi učenici i kolege tom su se prigodom osvrnuli na Štamparov
prinos hrvatskome javnom zdravstvu, međunarodno djelovanje u
promicanju socijalne medicine, reforme u medicinskoj nastavi i njegov
prinos na mjestu predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu.
Pokrovitelj skupa je Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. #L#
Andrija Štampar rodio se 1888. u Drenovcima pokraj Vinkovaca, a
studij medicine je završio 1911. u Beču. Bio je stručnjak za socijalnu
medicinu i higijenu te organizator javnoga zdravstva u nas. Između dva
svjetska rata razvio je široku djelatnost u ustrojavanju zdravstvene
službe i zdravstvenoga prosvjećivanja. Bio je profesor ma zagrebačkome
Medicinskom fakultetu, stručnjak Društva naroda a nakon Drugoga
svjetskog rata sudjelovao je u osnivanju Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO). Andrija Štampar osnivač je Škole narodnoga
zdravlja u Zagrebu 1927., a od 1947. do smrti 1958. bio je predsjednik
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Govoreći o životnome putu Andrije Štampara, prof. dr. Branimir
Richter istaknuo je kako je Štamparov cilj bio približiti medicinu
narodu, a to je bilo moguće samo izgradnjom sustava javnoga zdravstva.
Posebno mjesto među ustanovama koje je Štampar osnivao imali su
Higijenski zavod i Škola narodnoga zdravlja u Zagrebu, koji su
povezali stručni, znanstveno-istraživački i prosvjetno-odgojni rad.
Prof. dr. Antun Budak istaknuo je kako je Štampar velike promjene
unio i u medicinsku nastavu uvođenjem praktičnoga rada na terenu.
Andrija Štampar je, istaknuo je Budak, među prvima shvatio da su
medicinska znanost i praksa studij koji se nikada ne završava te je
inzistirao na poslijediplomskoj i trajnoj izobrazbi znanstvenih
djelatnika.
O radu Andrije Štampara govorili su i profesor dr. Branko Cvjetanović
i akademik Ivo Padovan.
(Hina) mt vkn
031348 MET oct 97