AMSTERDAM, 2. listopada (Hina/AFP) - Sporazumom iz Amsterdama, koji je u četvrtak potpisalo 15 ministara vanjskih poslova EU, nije ostvaren uspjeh na planu institucionalnih reformi Unije, iako bilježi napredak na području
zapošljavanja i suradnje sudstva i policije.
AMSTERDAM, 2. listopada (Hina/AFP) - Sporazumom iz Amsterdama, koji
je u četvrtak potpisalo 15 ministara vanjskih poslova EU, nije
ostvaren uspjeh na planu institucionalnih reformi Unije, iako bilježi
napredak na području zapošljavanja i suradnje sudstva i policije. #L#
Petnaest ministara odbilo je hitnu reformu europskih institucija u
tri ključne točke - smanjenju broja europskih povjerenika, uspostavi
novog omjera broja glasova pojedinih zemalja članica pri odlučivanju
na Vijeću ministara uz povećanje broja pitanja o kojima se glasuje
kvalificiranom većinom.
Zagovornici tih reformi tvrde da ih je nužno provesti kako bi se
izbjegla paraliza europskih institucija u proširenoj EU koja bi u
sljedećem desetljeću, nakon pridruživanja zemalja Istočne Europe i
Cipra, mogla imati 20 do 25 članica.
Jednoglasno odlučivanje ostat će i dalje pravilo pri donošenju važnih
odluka, posebice vanjske i porezne politike, prava na azil i
useljavanje.
Pojačana suradnja je, teoretski jedna od najvažnijih točaka Sporazuma
iz Amsterdama, ali u sporazum je uvrštena odredba koja ipak svakoj
zemlji članici omogućuje da odbije suradnju zbog "nacionalnog
interesa".
Sporazum predviđa stvaranje svojevrsne jezgre od osam ili manje
zemalja-članica koje su spremne pojačano surađivati na nekim
područjima od važnosti za Uniju, te u pravosuđu i radu policija.
Pojačana suradnja ne može se odbiti kad se radi o pitanjima proračuna
Unije, zajedničke politike u poljoprivredi i glede strukturalnih
fondova, trgovine, jedinstvenog tržišta i svim pitanjima koja se tiču
državljanstva EU.
Problem integracije Zapadnoeuropske unije (WEU), jedine europske
vojne organizacije, u Europsku uniju, ostao je bez rješenja, ali će se
EU moći obratiti WEU za pomoć u misijama očuvanja i uspostave mira,
kao i humanitarnim misijama.
U sporazum je uneseno novo poglavlje čijom primjenom će se omogućiti
bolja suradnja u borbi protiv nezaposlenosti.
Zahvaljujući fondovima Unije, predviđa se također i mogućnost
financiranja poticajnih mjera i pilot-projekata za otvaranje novih
radnih mjesta. Ipak, ne radi se o velikoj pomoći EU pri zapošljavanju.
Odluke o useljavanju i pravu na azil, zemlje članice EU će najmanje
sljedećih pet godina donositi jednoglasno.
Isti će uvjeti vrijediti i za primjenu Schengenskih sporazuma o
ukidanju unutrašnjih granica između 15 zemalja-članica.
(Hina) vk fp/maš
021609 MET oct 97