NJEMAČKA/SZ - PORTRAIT VOJISLAVA ŠEŠELJA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 1. X. 1997. Vojislav Šešelj, kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji "Vojislav Šešelj često je sudjelovao u igrama beogradskog moćnika u ulozi strašila i clowna. Nu, danas bi Šešelj mogao ugroziti i samog Slobodana Miloševića. Gotovo trećina izbornika u Srbiji glasovala je za Šešelja i njegovu Srpsku radikalnu stranku - mnogi od njih bili su pritom motivirani očajem zbog bijede i propalih velikosrpskih ratnih ambicija. 'Domoljubni' demagog ulazi u nedjelju u drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji, zaostajući za prvim kandidatom samo 300 tisuća glasova. Šešelj nastupa protiv marionete Zorana Lilića kojeg je Milošević nakon prijelaza iz fotelja srpskoga u fotelj predsjednika krnje Jugoslavije izabrao za kandidata-nasljednika na predsjedničkoj dužnosti. Danas više nije moguće ignorirati Vojislava Šešelja koji je u komunizmu bio žrtvom političkih progona, u komunizmu i za vrijeme rata vođa ozloglašenih neregularnih četničkih postrojbi. Osvojivši 82 od ukupno 250 zastupničkih mandata, Šešeljeva stranka ima ključnu poziciju i u srpskoj skupštini u kojoj je Milošević izgubio većinu. Pritom valja napomenuti da golemi lik obješena trbuha - partner političara poput Francuza Le Pena i Rusa Žirinovskog - karakterizira ne samo retorička neobuzdanost već i politička podmuklost. 'Najljepše bi bilo kada bi velika Srbija jednog dana graničila s velikom Njemačkom', tvrdi Šešelj. Za razliku od Miloševića Šešelj ne priznaje hrvatsku 'okupaciju' krajine. Srpsku republiku u Bosni želi pripojiti Srbiji i nije spreman trajno tolerirati kosovske Albance. Kao gradonačelnik srpske prigradske četvrti Zemun iselio je jednu obitelj iz njezina stana usprkos sudskom prigovoru. Nakon žestoke dalekovidničke raspre zapovijedio je svojim čuvarima da premlate odvjetnika spoemnute obitelji - tvrdeći kasnije da se 'poskliznuo na bananu'. Rođen godine 1954. u Sarajevu, Šešelj je nakon studija prava pao u nemilost komunističkog vodstva tadašnje jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine, otkrivši da je doktorat jednoga njegova štićenika puki plagijat. Kada je 1984. po drugi put uhićen u Beogradu, iz Jugoslavije i inozemstva već su počele stizati peticije u znak potpore 'disidentu'. Uoči prvih višestranačkih izbora u Srbiji godine 1990. nakratko je sklopio savez s Vukom Draškovićem. U srpsku je skupštinu Šešelj ušao tek 1991. nakon što mu je Milošević dodijelio jedno prazno zastupničko mjesto. Šešeljevi bradati četnici sudjelovali su u osvajanju hrvatskog Vukovara baš kao i u progonima bosanskih Muslimana iz Zvornika. Suradnja s Miloševićem - posljednji je primjer svrgavanje prvog predsjednika krnje Jugoslavije, srpskog romanopisca Dobrice Ćosića, privremeno je dovršena 1993. Dok se Milošević nastojao izvući iz rata i predočiti u ulozi mirotvorca, Šešelj ga je ometao kao njegov dotada 'najdraži oporbeni političar'. Miloševićeva žena Mira Marković nazvala ga je 'ratnim huškačem'. Šešelj se kasnije revanširao napomenom da će rado izići pred haaški sud za ratne zločince - 'u pratnji' Slobodana Miloševića s kojim je po njegovim riječima ionako 'sve dogovarano'", prenosi Bernhard Kueppers na kraju članka. 020309 MET oct 97