NJEMAČKA - DIE WOCHE - SOROSA - 3. X.

NJEMAČKA DIE WOCHE 3. X. 1997. Kralj špekulanata "Kad je George Soros tijekom Drugog svjetskog rata s krivotvorenim papirima preživio progon Židova u Budimpešti, kao 14-godišnjak se tada poistovjetio s Bogom koji sve čuje, sve vidi i sve zna. Nu kasnije je izjavio da se tada to nije usudio izgovoriti. Godine 1944. nitko nije htio slušati maštanja o svemoći mladića u pubertetu. (...) Širom svijeta postao je poznat 1992. kad je britansku funtu doveo u škripac i pri tome samo jednoga rujanskog dana zaradio milijardu dolara. (...) Mohamad Mahatlin, premijer Malezije čija je valuta ringit uvučena u vrtlog obezvrjeđivanja, nazvao ga je 'razbojnikom i banditom'. Soros je uzvratio da su vlade same krive, da su vodile pogrješnu gospodarsku politiku. 'Ako ljudi poput mene mogu srušiti monetarni režim, nešto nije u redu sa sustavom', rekao je već 1996. Tko je taj čovjek koji može potresti čitava nacionalna gospodarstva? Vitak, uspravan, prilično nizak, uglavnom opaljen suncem, Soros s oduševljenjem igra tenis i skija. Naturalizirani Amerikanac govori engleski s madžarskim naglaskom i u drugom je braku s povjesničarkom umjetnosti Susan Weber: ima petero djece. Srdačan, suzdržan i dobar slušatelj, kažu oni koji ga poznaju. 'Sretan sam', tvrdi kralj špekulanata. Nu to je tek polovica. To je čovjek koji dvojbenim metodama stvara milijarde dolara ali istodobno nastupa kao čovjek koji želi poboljšati svijet davanjem milijuna za demokratizaciju istočne Europe. On je intelektualno lijevo-liberalni veliki kapitalist, prevrtljivo protuslovlje, čovjek između mamona i ćudoređa. Kad je postao počasnim doktorom na Oxfordu, kao svoje zvanje naveo je: 'financijer i špekulant, filozof i filantrop'. Na drugom je mjestu rekao: 'Kao ulagač koji poštuje zakon i slijedi pravila tržišta, ne mogu se brinuti za društvovne posljedice svojeg djelovanja. Moj posao ulagača je stvoriti profit. A to je moralno sasma u redu.' Tako je stvorio fantastičan imetak. Zaklade posebničkih ulagača koje je utemeljio danas su navodno teške oko 18 milijardi dolara. Njegov se privatni imetak procjenjuje na 5 milijardi dolara, njegov godišnji prihod na 600 milijuna. Samo od 1996. podario je 360 milijuna i uspeo sa na prvo mjesto na ranglisti najvelikodušnijih darovatelja u SAD-u. Dojmljive brojke ako se uzme u obzir da je godine 1947. kao prosjak siromašan pobjegao iz Madžarske u Englesku jer je bježao od komunista i tek je preživio naciste. U Engleskoj se probijao kao pomoćni radnik dok je studirao na London School of Economics. Tamo se mladog čovjeka dojmio austrijski profesor filozofije Karl Popper svojom teorijom o 'otvorenom društvu'. (...) Načelo vječne dvojbe prenio je na društvo: predodžba da ne postoji definitivna istina bila je usmjerena ponajprije protiv nacista i staljinista - a Soros je već zbog toga bio simpatičan. Popperova filozofija ne određuje danas samo Sorosov angažman kao mecene, pomogla mu je i u njegovim novčarskim poslovima. (...) Uspon trgovca dionicama u svjetsku ligu velebogatih počeo je 1969. u SAD-u kad je prvi put sam upravljao jednom moćnom zakladom. Dobrostojeći posebnici povjerili su mu svoje dolare. Umnožio je novac koliko je mogao i nagrađen je profitom od 15 posto. (...) Liberalizacija tržišta novcem omogućila je pljačkaške pohode. Soros je shvatio da nestabilni odnošaji obećavaju najveću žetvu. Kao jahač na valovima klizi po tečajima. Njegovo geslo glasi 'Staying ahead of the curve'. Soros je dosad na globalnim financijskim tržištima dokazao da ima najbolji nos. Američki stručni list 'Institutional Investor' već ga je godine 1980. proglasio 'najboljim ulagačem novca na svijetu' jer je 12 milijuna dolara od klijenata u roku od šest godina pretvorio u 381 milijun dolara. To dakako ne znači da Soros uvijek dobiva: godine 1981. nije mogao isplatiti dividende a 1987. izgubio je 800 milijuna dolara zbog sloma burze u New Yorku. Ipak je godišnja dobit njegovih zaklada 35 posto. Poslije deset godina umnožavanja novca, moderni je Mida bio uspješan čovjek: 'Već 1979. imao sam osjećaj da zarađujem više novca nego što mi je potrebno za život'. S 49 godina sjetio se svojeg studija i utemeljio zakladu za 'otvoreno društvo', sasma u tradiciji bogatih mecena koji su poslije faza naobrazbe i zarade novca u posljednjoj trećini života postali dobročinitelji. 'Ranije sam se osjećao jako izoliranim. Filantropija mi je pomogla da prekinem to osiromašenje', pojašnjava Soros promjenu mišljenja. 'Osjećao bih se loše kad ne bih podario polovicu svojeg novca'. Najprije je potpomagao u Čehoslovačkoj pokret za građanska prava Charta 77 i u Poljskoj sindikat Solidarnost. Poslije velikog preokreta 1989. povukao se iz dnevnih poslova i predao upravu zaklade svojem čovjeku od povjerenja Stanleyu Druckenmilleru. Tako je imao vremena za angažman u istočnoj Europi. Njegovi prilozi teku u 31 zemlju. U Budimpešti je s 250 milijuna dolara pomogao cijelom sveučilištu, u Rusiji je za prirodne znanosti dao 115 milijuna dolara, u Bosnu je poslao 50 milijuna. (...) 'U Slovačkoj su me optužili da sam Madžar, u Madžarskoj mi predbacuju da sam Židov a u Rumunjskoj me opet drže Madžarom', uzdahnuo je jednom prigodom. Soros je uvijek u središtu prijepora. Otkako se u SAD zalaže za humanije umiranje, liberaliziranu politiku droge (prije je pušio marihuanu, priznao je) i za siromašne useljenike, i konzervativni ga političari oštro gledaju. Sada ga oštro napadaju zbog njegove najnovije zabave: kritike kapitalizma. 'Iako sam svoj imetak stekao na financijskim tržištima, sada se bojim da neobuzdani laisser-faire kapitalizam ugrožava naše otvoreno i demokratsko društvo'. Evo ga opet, velikog protuslovlja u osobi Georga Sorosa. (...) Svaki monetarni sustav ima manu. A jedini put za nadvladavanje takvih nedostataka jest ukidanje sustava i uvedba zajedničke valute'. Europljani su to već uzeli k srcu. Sada se za euro iznenada zanimaju i azijske vlade. Soros je barem to postigao - iako nije Bog" - piše među ostalim Harald Schultz. 020309 MET oct 97