PRIOPĆENJE PUČKOG PRAVOBRANITELJA POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA OD 25. RUJNA

25. RUJNA ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Pučki pravobranitelj Ante Klarić izdao je danas priopćenje povodom odluke Ustavnog suda RH od 25. rujna ove godine kojom su ukinute neke odredbe Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom. #L# U priopćenju se navodi: "Pučkom pravobranitelju obratilo se 1996. i 1997. godine više građana s pritužbama da su onemogućeni u korištenju svojom imovinom, kućama, stanovima, poljoprivrednim zemljištem, jer je njihova imovina na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom (Narodne novine br. 73/95 i 7/96) data na korištenje drugim osobama. Naime, Zakonom o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom uređeno je privremeno preuzimanje, korištenje, upravljanje i nadzor nad imovinom fizičkih osoba koja se nalazi na ranije okupiranom području Republike Hrvatske, a koju su imovinu vlasnici napustili te je osobno ne koriste. Zakonom je bilo određeno da posjed na napuštenoj imovini preuzimaju jedinice lokalne samouprave i uprave, čija poglavarstva, odnosno povjerenik Vlade Republike Hrvatske za jedinicu lokalne samouprave i uprave, osniva Komisiju za privremeno preuzimanje i korištenje imovine. Komisija može ovu imovinu privremeno dati u posjed i na korištenje prognanicima i izbjeglicama te povratnicima kojima je uništena ili oštećena imovina, invalidima i obiteljima poginulih ili nestalih branitelja iz Domovinskog rata te drugim građanima koji obavljaju djelatnosti nužne za sigurnost, obnovu i razvoj ranije okupiranih područja. Zaknom je bilo određeno da za vrijeme dok se imovina nalazi pod upravom Republike Hrvatske vlasnik s njom ne može raspolagati (čl. 8). Pučki pravobranitelj ocijenio je da je protivno načelu pravne sigurnosti te individualnog prava na vlasništvo ograničavati pravo vlasništva na neodređeno vrijeme, bez naknade, uz mogućnost i da se vlasništvo na temelju posebnog zakona oduzme. Ujedno ovakva određenja u praksi, s kojom je pučki pravobranitelji kroz pritužbe građana upoznat, dovela su do vrlo nepravednih i sa moralnog stanovišta vrlo upitnih situacija. Stoga je pučki pravobranitelj predložio Vladi Republike Hrvatske i uputio poticaj Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvastke 10. siječnja 1997. za dopunu odredaba članka 9. i 11. Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, kojim izmjenama bi se postigao kompromis između legitimnih zahtjeva vlasnika za povratom njihove imovine i potrebe smještaja prognanika i izbjeglica. Kako se do srpnja ove godine ni Vlada RH niti Zastupnički dom Sabora RH nisu očitovali na ovaj poticaj, pučki pravobranitelj uputio je 7. srpnja ove godine Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu suglasnosti članka 1. do 17. Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom s Ustavom Republike Hrvatske. Povodom zahtjeva pučkog pravobranitelja te prijedloga drugih predlagatelja, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici 25. rujna 1997. donio je Odluku kojom se ukidaju odredbe članka 8., članka 9. stavka 2. i članka 11. stavka 1. i 4. Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske objavljena je u Narodnim novinama br. 100. od 26. rujna 1997. i s tim datumom je stupila na snagu. Stupanjem na snagu odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske vlasnik imovine koja se nalazi pod upravom Republike Hrvatske može s tom imovinom slobodno raspolagati (otuđiti, zamjeniti, dati u zakup, dati u najam, na privremeno besplatno ili naplatno korištenje, opteretiti hipotekom ili drugim teretom i sl.), što znači da vlasnik na temelju svoga vlasničkog prava ima pravo i na posjed svoje imovine (članak 30. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br. 91/96), bez obzira kada se vratio u Republiku Hrvatsku i kada je zatražio povrat svoje imovine. Ustavni sud Republike Hrvatske posebno u obrazloženju svoje odluke naglašava da prestankom potrebe za posebnom zaštitom napuštene imovine prestaje i pravo i dužnost upravnih tijela da tu imovinu štite. Kako je poslovno sposoban vlasnik nesumnjivo najkvalificiranija osoba za zaštitu svoga vlasništva, to povratkom vlasnika prestaje pravo i dužnost državnih i lokalnih tijela privremenog preuzimanja, korištenja, upravljanja i nadzora nad tom imovinom, jer se u protivnom prema posebno naglašenom stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske može izići iz okvira ovlaštenja iz članka 50. stavka 2. Ustava. To konkretno za komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine znači da imovinu hrvatskih državljana čija je adresa poznata više ne mogu davati na privremeno korištenje. Na privremeno korištenje može se eventualno davati napuštena imovina čiji je vlasnik u pravilu nepoznate adrese i to samo iz razloga zaštite te imovine, ali samo do trenutka dok se vlasnik ne javi, jer se u protivnom izlazi izvan okvira Ustava i samoga zakona. Dakle, kad vlasnik zatraži povrat svoje imovine, bez obzira kada to učini, potrebno je staviti izvan snage rješenje kojim se njegova imovina daje u posjed i na korištenje drugoj osobi. Ovdje valja naglasiti i to da se privremenom posjedniku i korisniku takve imovine može oduzeti posjed i u slučaju da mu se ne osigurava posjed i korištenje druge imovine. Državljani Republike Hrvatske čija je imovina, na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom (Narodne novine br. 73/95 i 7/96) rješenjima povjerenika Vlade Republike Hrvatske ili komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, data drugim osobama u posjed i na korištenje imaju pravo: 1. tražiti od nadležnog tijela (spomenute komisije) izmjenu rješenja (stavljanje izvan snage) odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka. Prijedlog za izmjenu rješenja mogu podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, pod uvjetom da od donošenja rješenja nije proteklo više od godinu dana; 2. ako se izmjenom rješenja ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom odredaba zakona koje je Ustavni sud ocijenio neustavnim (npr. useliti se u svoj stan ili kuću), podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana pravomoćnog okončanja postupka za izmjenu rješenja, prijedlog da odredi uklanjanje tih posljedica povratom u prijašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način; 3. tužbom nadležnom sudu, u slučaju da posjednik odbije predati u posjed vlasniku njegovu imovinu, zatražiti povrat svoje stvari (osobe slabog imovinskog stanja mogu zatražiti oslobođenje od sudskih pristojbi); 4. tužbom nadležnom sudu zatražiti naknadu štete (npr. podstanarine koju su morali plaćati za vrijeme dok nisu mogli koristiti svoju imovinu) i dr.; 5. od posjednika zatražiti plaćanje zakupnine, najamnine i druge naknade za korištenje imovinom koje su vlasnici počam od 26. rujna 1997. (od dana objave odluke Ustavnog suda). Kako ima i slučajeva da rješenja o davanju u posjed i na korištenje ovakve imovine nisu izvršena, jer npr. osoba kojoj je imovina data u posjed i na korištenje nije stupila u posjed, važno je naglasiti da se izvršenje takvih rješenja ne može ni odrediti niti provesti, a ako je izvršenje započeto ono će se obustaviti. To praktično znači da vlasnici (koji su u Republici Hrvatskoj ili čija je adresa poznata) onih nekretnina koje nisu useljene do 26. rujna 1997. mogu bez ičije suglasnosti ući u posjed svoje nekretnine (useliti se) i nitko im to pravo (pravo na vlasnički posjed) ne može osporiti", stoji na kraju priopćenja. (Hina) pp mi 011827 MET oct 97