ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Iako se proizvodnja domaće industrije ulja povećava, uvoz i dalje ostaje glavni ograničavajući čimbenik porasta proizvodnje za koju postoje kapaciteti, kazao je savjetnik predsjednika koncerna Agrokor Stipan
Bilić. U slučaju eliminiranja uvoza, domaća bi se proizvodnja mogla povećati 25 posto, smatra on, a na takvom povećanju stekle bi se mogućnosti za snižavanje cijena na domaćem tržištu.
ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Iako se proizvodnja domaće industrije ulja
povećava, uvoz i dalje ostaje glavni ograničavajući čimbenik porasta
proizvodnje za koju postoje kapaciteti, kazao je savjetnik
predsjednika koncerna Agrokor Stipan Bilić. U slučaju eliminiranja
uvoza, domaća bi se proizvodnja mogla povećati 25 posto, smatra on,
a na takvom povećanju stekle bi se mogućnosti za snižavanje cijena na
domaćem tržištu. #L#
Po podacima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača biljnih
ulja i masti Hrvatske, domaći su proizvođači u prvom polugodištu
povećali proizvodnju za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,
na 26.324 tone jestivih biljnih masnoća, a proizvedeno je i 422 tone
aditiva za pekarstvo.
Neznatno smanjenje proizvodnje prema istom lanjskom razdoblju
zabilježeno je kod jestivih biljnih ulja, kojih je proizvedeno 16.589
tona. Ostale grupe proizvoda bilježe povećanu proizvodnju. Tako je
domaća industrija ulja povećala proizvodnju margarina 21,71 posto
na 6418 tona, biljnih masti 31,4 posto na 2049 tona, biljne mrsi
24,6 posto na 445 tona te majoneze 14,1 posto na 775 tona.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu ove
godine uvezeno je 4032 tone rafiniranih biljnih ulja, 301 tonu
maslinovog ulja, 1584 tone biljnih masti, 27 tona margarina i 499 tona
majoneze, odnosno ukupno 6443 tone jestivih biljnih masnoća, što
predstavlja 24,5 posto ukupne domaće proizvodnje.
Uz plaćanja ukupne carine na uvoz jestivih ulja iz tzv. doradbenih
poslova i opravdane carine kod uvoza majoneze, uvođenjem količinske
carine dio bi poteškoća domaće industrije ulja bio ublažen, smatraju
u tom udruženju. Dio problema treba riješiti i eliminiranjem uvoza po
članku 54. carinskog zakona tj. uvoza radi izvoza.
Te probleme moguće je riješiti lako i brzo samo administrativnim
zahvatima čime bi se ostvarili pozitivni rezultati u kratkom roku.
Pored svih tih tekućih, ali gorućih problema u uljarstvu Hrvatske
ostaje otvoreno značajno pitanje stvaranja nacionalne strategije u
uljarstvu i izgradnja suvremenih proizvodnih kapaciteta, poglavito za
preradu uljarica do razine nacionalnih potreba te sveprisutni problem
obrtnog kapitala.
Naime, ukupni proizvodni ciklus, od proizvodnje uljarica, otkupa,
držanja zaliha uljarica i ulja, njihove proizvodnje i plasmana,
financira se iz nepovoljnih kredita koji svojom visinom i teretom
generiraju probleme, a njih je, kažu u tom udruženju, moguće riješiti
tek u dužem vremenskom razdoblju.
Inače, na temelju podataka Udruženja, ove je godine u Hrvatskoj bez
sjetvenih površina u Hrvatskom Podunavlju, zasijano 38.448 hektara
(ha) površina uljaricama, pri čemu najviše sunocokretom na 17.010 ha,
sojom na 16.043 ha te uljanom repicom 5395 ha.
Sa tih površina očekuje se da će proizvodnja premašiti 80 tisuća tona
uljarica, što je još nedovoljno za iskorištenje postojećih sirovinskih
kapaciteta domaće industrije ulja.
Određene količine zrna soje zadržavaju proizvođači za svoje potrebe,
a uljane repice i suncokreta izvoze se na uslužnu preradu u Mađarsku.
Tako je već u srpnju ove godine izvezeno 2975 tona uljane repice, što
će dodatno umanjiti korištenje domaćih preradbenih kapaciteta,
smatraju u tom udruženju.
(Hina) mk sbo
291044 MET sep 97