IZVJEŠĆE VLADE RH O PROVEDBI MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA (II. DIO)

(II. DIO) ZAGREB, 24. rujna (Hina) - U dijelu Izvješća o reintegraciji pravosuđa navodi se da je ministar pravosuđa početkom kolovoza 1997. parafirao tekst Deklaracije o uvođenju pravosudnog sustava u hrvatskom Podunavlju usuglašen s prijelaznim upraviteljem Kleinom. Od 1. lipnja 1997. godine primjenjuje se hrvatsko zakonodavstvo, a Ministarstvo pravosuđa preuzelo je 167 pravosudnih dužnosnika te službenika i namještenika kojima se isplaćuju plaće. Državno sudbeno vijeće u kolovozu je imenovalo suce i državne odvjetnike za pravosudna tijela na području Podunavlja, pritom vodeći računa o zastupljenosti srpske nacionalne manjine. Riješeno je i pitanje primjene Zakona o općem oprostu koji je, po dosdašnjim podacima, primijenjen na više od 12.000 osoba. U Izvješću se navodi da MUP u suradnji s nadležnim sudovima i državnim odvjetništvima neće privoditi osobe za koje su ranije raspisane tjeralice, prije nego što na siguran način utvrdi je li na tu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu. Također je riješeno i pitanje tzv. liste ratnih zločina za hrvatsko Podunavlje, na način što je Ministarstvo pravosuđa pismeno izvijestilo UNTAES da ne postoje nikakve takve liste. Postoji jedino popis od 25 osoba protiv kojih je pravomoćno okončan postupak zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na području hrvatsko Podunavlja. Hrvatski Sabor 19. rujna 1997. prihvatio je Kazneni zakon kojim se u potpunosti poništavaju sve pravne i druge posljedice u svezi osoba protiv kojih je vođen kazneni postupak, a koje su amnestirane. Na sastanku predstavnika Vlade, Sabora i UNTAES-a 22. rujna ove godine, usuglašen je konačan tekst zakona o konvalidaciji, koji će biti prihvaćen na sjednici Sabora koja je u tijeku. U svezi reintegracije školstva u Izvješću se ističe da je potpisivanjem Pisma sporazuma 7. kolovoza ove godine izvršena reingracija školstva u hrvatskom Podunavlju čime su, između ostaloga, priznati obrazovni rezultati, učenici oslobođeni polaganja razlikovnih ispita, sve škole u hrvatskom Podunavlju imenovane neutralnim imenima, usuglašen privremeni nastavni plan i program za pripadnika srpske nacionalne zajednice, na škole postavljene dvojezične natpisne ploče itd. Za obnovu 28 škola do sada je utrošeno oko 23,8 milijuna kuna. Od 8. rujna nastava se odvija u 32 osnovne i dvije srednje škole u koje je upisano ukupno 11.413 učenika. Od 7.748 učenika koji polaze osnovnu školu njih 6.640 uči na srpskom jeziku, a 875 na hrvatskom jeziku, dok 233 uči na mađarskom, slovačkom i rusinskom jeziku. Za rad u školama preuzeto je 1.353 uposlenika koji su bili zatečeni u školskim ustanovama u hrvatskom Podunavlju i koji su imali potrebne kvalifikacije za rad u školstvu. U reintegaciji zdravstva, ističe se nadalje, učinjeni su znatni pomaci, a do sada je za liječenje stanovnika hrvatskog Podunavlja, za plaće zdravstvenih djelatnika, te za lijekove i opremu utrošeno 30 milijuna kuna. Od 1. kolovoza izvršena je reintegracija zdravstvenog osiguranja i preuzeto je svih 30 djelatnika. U pripremi je zapošljavanje 257 djelatnika Opće bolnice Vukovar, te 99 djelatnika Doma zdravlja Beli Manastir, dok će preostalim djealtnicima, njih 297, biti ponuđeni ugovori o radu na određeno vrijeme. Za iduću godinu priređen je proračun za obnovu u iznosu od 250 milijuna kuna, te za zdravstveno osiguranje pučanstva 140 milijuna kuna. Temeljem dogovorenih pravila i sporazuma o organiziranju područne službe i ispostave RFMIORH-a, ustrojene su i reintegrirane ispostave na području Podunavlja. Već je uspostavljena, ili će uskoro biti, isplata za ukupno 12.884 korisnika mirovine, a za to je na godišnjoj razini potrebno osigurati oko 193,8 milijuna kuna. Od siječnja 1997. godine isplaćivana je akontacija na mirovinu u svoti od 500 kuna korisnicima mirovine koji su pravo ostvarili do 1991. po hrvatskim propisima i koji su uzeli hrvatske dokumente. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih s 31. kolovoza iznosio je 10.936, a 83 osobe imaju pravo na novčanu naknadu. Sve osobe u stanju socijalno-zaštitne potrebe bit će uključene u redoviti sustav socijalne skrbi. U dijelu izvješća o reintegraciji javnih poduzeća detaljno se navodi što su sve učinila pojedina javna poduzeća. Hrvatske željeznice su formalno preuzele potpunu kontrolu nad svim prugama, preuzele 312 zaposlenika. Hrvatska pošta i telekomikacije također je u cijelosti uspostavila sustav na tom području, a ugovor o radu sklopljen je sa svih 330 zaposlenih u bivšem PTT Vukovar. Ukupna ulaganja dosad iznose 50 milijuna kuna. Ukupno u obnovi i sanaciji cesta utrošeno je 14 milijuna kuna. I Hrvatske vode i Hrvatske šume obavile su reintegraciju tamošnjih poduzeća u svoj sustav, te preuzele djelatnike. U na cijelom području hrvatskog Podunavlja uspostavljen je električni sustav i evidentirani svi potrošači električne energije - oko 48.000. U okviru reintegracije industrije nafte do sada je osposobljeno ukupno 47 naftnih bušotina, a naftna polja Đeletovci i Privlaka puštane su u proizvodnju u kolovozu 1996. Troškovi obnove iznosili su 28,9 milijuna kuna. U Izvješću hrvatske Vlade navode se i podaci o učinjenom u procesu reintegracije bivših društvenih poduzeća, te podaci o zasijanim kulturama. Planom proljetne sjetve za ovu godinu predviđeno je kreditiranje kukuruza, šećerne repe i suncokreta na 69.500 hektara u vrijednosti 57,4 milijuna kuna. Do kraja godine bit će u poljoprivredu uloženo ukupno 246,3 milijuna kuna. Sporazum o preuzimanju djelatnika u hrvatskom Podunavalju u Hrvatsku carinsku službu potpisan je 6. lipnja, a njime je prihvaćeno 78 od 139 osoba. Tijekom lipnja postavljeno je hrvatsko znakovlje na graničnim prijelazima i pročeljima uredskih prostorija, a od 30. lipnja primjenjuju se prvi hrvatski dokumenti u carinskom postupku. U Poreznu upravu Ministarstva financija preuzeto je 68 osoba od ukupno 86. Ministarstvo turizma u provedbi zakona i drugih propisa organiziralo je rad turističke inspekcije, a izražen je i cjelovit program aktivnosti za uključivanje tog područja u sustav turističkih zajednica. U dijelu Izvješća u kojemu se govori o obnovi navodi se da je izvršen popis i procjena ratnih šteta u svih 65 naselja, da je snimljeno ukupno 25.804 objekata i obavljena njihova kategorizacija po stupnjevima oštećenja. Odmah je počela obnova manje oštećenih kuća, s namjerom da se do kraja godine obnovi njih 4.000. Tijekom prošle godine obnovljeno je 325 obiteljskih kuća, a tijekom ove 565 kuća. Paralelno se obnavljaju i stanovi - 1.956 od kojih Ministarstvo razvitka i obnove obnavlja 1.499, a Europska zajednica 457. Ostvarenjem tih programa kroz slijedećih šest mjeseci bili bi stvoreni uvjeti za povratak oko 40.000 ljudi. Do sada je iz državnog proračuna za obnovu stanovanja izdvojeno 980 milijuna kuna. Ministarstvo kulture do sada je za programe obnove i rada ustanova u kulturi izdvojilo ukupno 4,1 milijuna kuna. U Izvješću se ističe da je u travnju 1997. godine osnovana Agencija za posredovanje u prometu određenim nekretninama (APN), koja je pomagala u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa a prioritet joj je rješavanje slučajeva ključih za provođenje dvosmjernog povratka prognanika. Za troškove poslovanja Agencije uloženo je 2,8 milijuna kuna. Do sada je APN zaprimila 2.556 raznih zahtjeva za prodaju i/ili kupnju nekretnina od čega je obrađeno 110. Nadalje se navodi da su snage za razminiranje očistile na području Podunavlja više od 8,3 milijuna četvornih metara od ukupno 760 milijuna četvornih metara površine. Troškovi su iznosili više od 81,5 milijuna kuna. U Izvješću se potom detaljno iznose podaci o dosadašnjem povratku prognanika. Nakon potpisivanja Sporazuma radne skupine o planu povratka između UNTAES-a, UNHCR-a i hrvatske Vlade 23. travnja ove godine hrvatska je Vlada ubrzano uspostavila proceduru za povratak prognanika u Podunavlje, te iz Podunavlja, tj. izbjeglog stanovništva srpske nacionalnosti u njihove kuće koje se nalaze u drugim dijelovima RH. Navodeći podatke o povratku Srba iz hrvatskog Podunavlja u Izvješću se iznosi da je u šest otvorenih ispostava Ureda za prognanike i izbjelice u hrvatskom Podunavlju od 23. travnja do 15. rujna ove godine, registrirano ukupno 12.080 obitelji, sa 23.402 članova, koji su napustili druge dijelove RH i registrirani su u hrvatskom Podunavlju. Od tog broja 5.770 obitelji (12.281 članova) traži povratak u svoja prijašnja prebivališta u RH. Njih 4.658 sa 8.199 članova ne želi se vratiti u svoje prijašnje prebivalište u RH i izrazili su želju za prodaju ili zamjenu imovine. Neodlučno u svojoj odluci je 295 obitelji sa 567 članova, dok 1.357 obitelji sa 2.355 članova ima svoje boravište u SRJ i/ili BiH, a registrirani su u hrvatskom Podunavlju. Do 19. rujna ove godine izdano je 1.895 potvrda o planu povratka za 3.650 osoba. Temeljem potvrda o planu povratka u svoje kuće ili spajanje obitelji u druga područja RH vratilo se 1.408 osoba, od kojih 1.001 organizirano u 18 konvoja na adrese povratka. Od osoba koje su se vratile temeljem potvrda - njih 800 već je dobilo status povratnika. Od potpisivanja Sporazuma, dakle kraj travnja 1997., u ostala područja Hrvatske iz Podunavlja se vratilo više od 6.000 osoba, bez potvrde o planu povratka, te se za njih 4.111, koji su se prijavili Uredu, izdaju rješenja o statusu povratnika. U svezi povratka u hrvatsko Podunavlje u Izvješću se navode podaci da je od ukupnog broja prognanika, njih 110.000, koji su 1991. godine prognani iz hrvatskog Podunavlja, još 80.785 prognanika danas smješteno u drugim područjima RH. Od toga broja 1.379 obitelji (3.933 osoba) dobilo je potvrdu o planu povratka u prazne useljive kuće, te povratak radi obnove. Više stotina prognanika se vratilo u Podunavlje s potvrdama o planu povratka, među kojima je već 270 steklo status povratnika. Prema podacima UNTES-a više od 1.500 osoba trajno se vratilo u hrvatsko Podunavlje. Svi podneseni zahtjevi za povratak proslijeđeni su UNTAES-u zbog provjere useljivosti objekata. Prema odgovoru UNTAES-a provjereno je 2.800 adresa, a povratak je moguć u 800 objekata. Za sve prazne objekte izdane su potvrde o planu povratka, a jedan dio praznih kuća potrebno je i obnoviti. Iz iznijetih podataka o dvosmjernom povratku vidljivo je da je od onih koji se žele vratiti, iz Podunavlja u druge dijelove RH (12.281) do sada vraćeno više od polovice, tj. 7.500. Od onih koji su do sada podnijeli zahtjeve za povratak u Podunavlje, do sada je vraćeno samo 2 posto, tj. 1.500 osoba. Slika je, navodi se u Vladinu Izvješću, takva, da se od ukupnog broja svih koji su do sada podnijeli zahtjeve za povratak vratilo više od 50 posto Srba, a samo dva posto Hrvata, Mađara i drugih. Naporima Vlade RH, te intenziviranjem obnove nižih kategorija stradanja stambenih objekata u hrvatskom Podunavlju (što je od UNTAES-a tek odnedavno omogućeno) uskoro će se moći vratiti i veliki broj povratnika u Podunavlje, stoji u Izvješću Vlade RH o provedbi Pisma namjere o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. (Hina) sšh ds 241350 MET sep 97