THE WASH. POST, 23. IX., SRBIJA

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON POST Ž2=23. IX. 1997. Ž3=Neslužbeno - Miloševićeva i nacionalistička stranka vode u srbijanskim izborima "Prema današnjim neslužbenim rezultatima, koje su prikupile same političke stranke, socijalisti - odani jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću i radikalna nacionalistička stranka - izranjaju kao veliki pobjednici u nedjeljnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Srbiji", piše Lee Hockstader. "Konačni i službeni rezultati još nisu poznati, no prije se činilo da bi Miloševićeva stranka mogla izgubiti svoju premoć u parlamentu. To bi prisililo Miloševića da potraži saveznika - ili u Vojislavu Šešelju, ksenofobičnom bivšem paravojnom vođi za čiju se Srpsku radikalnu stranku činilo da prolazi bolje nego što se očekivalo, ili u Vuku Draškoviću, monarhistu i žestokom govorniku, čija je stranka osvojila treće mjesto. I jedan i drugi u prošlosti su bili žestoki kritičari Miloševića te je čak zamislivo, iako ne i vjerojatno, da bi se mogli udružiti protiv Miloševića. U paralelnoj predsjedničkoj utrci prvi je trkač Zoran Lilić, bezbojni bivši direktor tvornice i Miloševićev štićenik. Ipak, on nije dobio većinu te će se vjerojatno morati suprotstaviti Šešelju u drugom krugu izbora 5. listopada. Iako izgleda da će srbijanski parlament biti jako podijeljen, vjerojatno je da će i dalje biti neprijateljski raspoložen prema osnovnim demokratskim i tržišnim reformama, koje prema mišljenju diplomata Srbija očajnički treba. Izbori su opet istaknuli da Jugoslavija, koja se sastoji od Srbije i Crne Gore, zaostaje za svojim susjedima u istočnoj Europi. Rezultati će također značiti korak natrag za srbijansku oporbu, koja je za demonstracija prošle zime izgledala tako pobjednički. Oporbeni vođa Drašković prema vlastitim je procjenama zauzeo treće mjesto u predsjedničkoj utrci. Njegov Srpski pokret obnove također je treći u parlamentarnim izborima. Drugi oporbeni vođa, beogradski gradonačelnik Zoran Đinđić, pokušao je povesti izborni bojkot koji je propao - te, prema analitičarima, pomogao Miloševiću. Izborni dužnosnici kažu da je oko 62% od 7,2 milijuna glasača izišlo na izbore. To je otprilike isti odaziv glasača kao i u mjesnim izborima prošlog studenog. Na tim su izborima Drašković i Đinđić stvorili koaliciju Zajedno, a njihova je neočekivane pobjeda u 14 važnih gradova, uključujući i Beograd, uzdrmala vladajuće socijaliste. Više od dva mjeseca, Milošević je odbijao priznati rezultate izbora. Koalicija je paralizirala politički život zemlje svakodnevnim uličnim demonstracijama u kojima je sudjelovalo stotina tisuća ljudi. Činilo se da je, prvi put u 10 godina, ugrožen Miloševićev status najmoćnijeg političara na Balkanu. Pod jakim međunarodnim pritiskom, Milošević je na posljetku popustio i oporba je službeno preuzela nadzor - iako i malo stvarne moći - u gradskim poglavarstvima širom zemlje. No za nekoliko tjedana Đinđić i Drašković su se posvađali i razišli. Njihova je razmirica bila više osobnog nego ideološkog karaktera. Koalicija se raspala, a Milošević se opet našao na vrhu. Budući da mu ustav brani da se po treći put natječe za predsjednika, Milošević je ovog ljeta zamijenio taj položaj mjestom predsjednika Jugoslavije. (...) Ovi bi izbori mogli Miloševiću osigurati još snažniji položaj, posebice prema Zapadu, kažu analitičari. Njegova vlastita stranka osvojila je većinu glasova. Štoviše, dobar plasman Šešelja, srbijanske verzije Rusa Vladimira Žirinovskog, mogao bi poslužiti Miloševiću da traži pomoć od Zapada, budući da bi alternativa njegovoj vladavini mogla biti još gora. Šešelj, koji je vodio paravojne snage u bosanskom ratu, ekstremni je nacionalist. On je predložio da bi albanska manjina trebala napustiti zemlju. Gotovo 2 milijuna Albanaca živi u pokrajini Kosovo, koju Beograd smatra integralnim dijelom Srbije, usprkos tome što tamo živi mali broj Srba. OESS, koji je sa 156 promatrača nadzirao izbore, ocijenio je da su izbori bili 'puni mana'. OESS je objavio da je glasovanje proteklo glatko, dok je cjelokupni izborni proces bio umrljan površnim pravilima, pristranim držanjem medija i nedostatkom povjerenja u neutralnost izbornih organa." 240150 MET sep 97