BBC - TISAK 23. IX.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=23. IX. 1997. Ž7=Pregled tiska Britanski dnevnici gotovo bez iznimke na svojim vanjskopolitičkim stranicama izvještavaju o rezultatima izbora koji su u nedjelju održani u Srbiji i u Poljskoj. Tom Walker u 'The Timesu' piše da se Srbija našla na putu prema ustavnoj krizi nakon što Zoran Lilić, marionetski kandidat Slobodana Miloševića, nije u prvom krugu uspio osigurati mjesto predsjednika Srbije budući da su oporbene stranke sada zaprijetile bojkotom drugoga kruga izbora u kojemu će se naći i Vojislav Šešelj. Glasnogovornik Srpskoga pokreta obnove najavio je mogući bojkot, i to ne zbog strahovanja da bi Lilić mogao pobijediti nego da bi Šešelj mogao dobiti glasove onih birača koji žele izabrati bilo koga umjesto socijalista. Šešelj je vrlo opasan čovjek. On bi mogao započeti novi rat u Bosni i boriti se za veliku Srbiju, prenosi 'The Times' riječi glasnogovornika SPO. 'The Independent' izvješće iz Bograda objavljuje pod naslovom 'Trijumf tvrdolinijaša i fašista' te navodi da će u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. listopada izbor za pristaše umjerene oporbe biti depresivan. Većina će vjerojatno procijeniti da je Lilić manje zlo, no velika je mogućnost da će doći do bojkota. Ako u drugom krugu glasuje manje od 50% biračkoga tijela, predsjednički će izbori morati biti ponovno održani, piše Steve Crawshow. Podsjećajući na tromjesečne oporbene prosvjede prošle zime, Crawshow piše da su birači bili zbunjeni proturječnim stavovima oporbe prema izlasku na izbore. On navodi kako je u Beogradu rašireno uvjerenje da je Milošević sklopio tajni dogovor s Vukom Draškovićem prema kojemu bi odmetnuti član oporbene trojke mogao dobiti mjesto u novoj vladi ako mu zauzvrat obeća djelomičnu lojalnost. Zapadni promatrači suglasili su se da je važnu ulogu u nepoštenom izbornom procesu odigrala televizijska kampanja. OESS se pozvao na izvješće europskoga instituta za medije čiji su promatrači podrobno analizirali praćenje izborne kampanje u srbijanskim medijima. Institut je posebice ustvrdio da je izvješćivanje državne televizije, koja je ujedno jedina televizija u većem dijelu Srbije, zahvaljujući vladinim restrikcijama neovisnih stanica, bilo potpuno iskrivljeno, stoji u 'The Independentu'. Guy Dinmore u 'The Financial Timesu' piše da su Šešeljevi radikali šokirali Miloševićeve socijaliste na parlamentarnim izborima. Na osnovi dvije trećine prebrojenih glasova neki analitičari predviđaju da bi ljevičarska koalicija predvođena Slobodanom Miloševićem mogla osvojiti manje od 120 mjesta u parlamentu te da bi mogli uslijediti radikali s oko 90 zastupnika. U prijašnjem sazivu parlamenta koalicija je držala 129, a radikali 39 glasova. Stojan Cerović, komentator neovisnog tjednika 'Vreme', kaže da se socijalisti nisu uspjeli oporaviti od masovnih antivladinih prosvjeda prošle zime. Kolaps oporbene koalicije i kampanja za bojkot izbora koju je predvodila Demokratska stranka naškodili su Srpskom pokretu obnove Vuka Draškovića dok su pomogli Vojislavu Šešelju, čelniku radikala i zapovjedniku paravojnih postrojba tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni. Kriza u ovom društvu postaje sve dublja, kaže g. Cerović. Njegova jednostavna soc-nacionalistička demagogija zvuči sve privlačnije narodu. G. Šešelj, koji je autor doktorata o militarizmu i fašizmu, otvoreno se suprotstavlja mirovnom procesu kojega na Balkanu predvode Sjedinjene Američke Države, piše Guy Dinmore u 'The Financial Timesu'. O iznenađujućem rezultatu parlamentarnih izbora u Poljskoj, gdje je koalicija Solidarnost dobila najviše glasova, ostavljajući na drugom mjestu reformirane komuniste koji su na vlasti bili posljednje četiri godine, izvještavaju svi britanski listovi, a nekoliko njih objavljuje analize te uredničke komentare. 'The Financial Times' piše, analizirajući rezultate, da je vladajuća stranka kampanju vodila pozivajući se na stabilnost i sigurnost koju je Poljskoj osigurala u zadnje četiri godine. No veliki broj birača odlučio je kako je u trenutku kada je Poljska sigurnija i s većim izgledom za napredak nego ikada u povijesti sigurno upustiti se u rizik. Glas za Solidarnost ne mora nužno voditi do repriza svađa neiskusnih političkih čelnika koje su nepovratno nagrizle prvu koalicijsku vladu Solidarnosti nakon 1989. godine, piše list. U nastavku analize navode se dva ključna pitanja. Hoće li se koalicija Solidarnost, koju čini 36 stranaka ujedinjenih uglavnom antikomunizmom, uspjeti održati kao jedinstvena snaga te može li biti postignuta učinkovita koalicijska vlada između udruge Solidarnost i poduzetničkog saveza Slobode budući da te dvije stranke imaju različita gledišta o društvenim i gospodarskim pitanjima. Veliku pozornost pobuđuje i istraga o korupciji protiv bivše pakistanske premijerke Benazir Buto. Na zahtjev Pakistana, švicarska je vlada prošloga tjedna naredila tromjesečno zamrzavanje bankovnih računa šest kompanija čiji su vlasnici gđa Buto, njezin suprug i njezina majka. Na tim se računima navodno nalazi 40 milijuna američkih dolara. 'The Times' navodi tvrdnju senatora koji je na čelu odbora za istragu da pakistanske vlasti raspolažu dokazima kako je dio tog novca povezan s krijumčarenjem drogom. Ta zadnja optužba na račun bivše premijerke i njezine obitelji dovela je do novoga obrata u vjerojatno najvećem financijskom škandalu u povijesti Pakistana, piše 'The Times'. List navodi tvrdnje pakistanskih vlasti da gđa Buto i njezin suprug imaju nekretnine i bankovne račune u devet zemalja, među kojima su i Velika Britanija, Francuska te Sjedinjene Američke Države, kao i da su vlade tih zemalja zajamčile da će surađivati u istrazi ako Pakistan može dokazati da je novac zarađen nezakonito. Ako tvrdnje budu dokazane, Benazir Buto mogla bi biti uklonjena iz političkog života na sedam godina te bi mogla biti osuđena na zatvorsku kaznu. Bila bi to prva politička diskvalifikacija jednoga bivšeg premijera, a većina promatrača drži da bi takav razvoj događaja značio kraj dinastije Buto koja je tri desetljeća dominirala pakistanskom političkom pozornicom. 'The Independent' najavljuje da će ruski predsjednik Boris Jeljcin uskoro potpisati zakon kojim će u Rusiji započeti doba vjerske netolerancije. Zakon koji je prošlog tjedna prihvatio donji dom ruskog parlamenta zahtijeva od vjerskih skupina da dokažu da su imale legalni status u Sovjetskom Savezu prije 15 godina. Svi ostali će morati čekati idućih 15 godina na registraciju, a u međuvremenu neće smjeti objavljivati vjersku literaturu, držati vjerske škole, provoditi vjersku službu na javnim mjestima, ugošćavati strane propovjednike ili pak provoditi dobrotvorne akcije. 'The Independent' piše kao je cilj toga zakona stvoriti svojevrsni monopol za Rusku pravoslavnu crkvu te podsjeća da je Jeljcin prije samo dva mjeseca, a nakon intervencija Pape, Sjedinjenih Država i grupa za zaštitu ljudskih prava odbacio sličan prijedlog zakona, obećavši da će pronaći kompromis. No kompromis je zapanjio oporbu u zemlji i inozemstvu, posebice u Washingtonu. Ovaj je zakon gotovo jednako drakonski kao i prvi. Nagađa se da je Jeljcin promijenio mišljenje kako bi odobrovoljio moćni crkveni lobi ili da ga je pak zavarao savjetnik. Glasine kažu da se Jeljcin nije ni potrudio pročitati novu verziju zakona, no da će ga sada morati potpisati budući da bi u suprotnom morao uložiti veto na nešto što je došlo iz njegova ureda, piše 'The Independent'. 240149 MET sep 97