UNUTARNJA POLITIKA - DANAS - 23. RUJNA - UKRATKO

ZAGREB, 23. rujna (Hina) - ZAGREB - Proteklih mjeseci uložen je golem napor i postignut veliki napredak na uklapanju hrvatskog Podunavlja u pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Postojeći problemi danomice se, i u hodu rješavaju, i oni nisu takvi da bi usporavali tijek mirne reintegracije, prvi je od zaključaka u Izvješću hrvatske Vlade o provedbi Pisma namjere o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, koje je hrvatska Vlada prihvatila na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici. U zaključcima izvješća, koje je sastavljeno na 40-ak stranica, ističe se da će Vlada RH nastaviti s poticajnim mjerama gospodarskog razvitka u ratu stradalih područja hrvatskog Podunavlja, kako bi što prije dostigli razinu razvijenosti drugih dijelova zemlje. Vlada ističe da ni u kojim okolnostima i ni iz kojeg razloga neće pristati na produljenje mandata UNTAES-a nakon 15. siječnja 1998. ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša sastao se danas s predstavnicima proširene Kontaktne skupine i upoznao ih sa stajalištima hrvatske Vlade sa jučerašnje sjednice Vlade posvećene tijeku mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. "Što se tiče hrvatske Vlade, držimo da ne postoji ni jedan razlog koji bi dovodio u pitanje proces mirne reintegracije, njegovu brzinu i rokove", zaključio je premijer Mateša. Na novinarsko pitanje je li na sastanku možda bilo riječi i o napisu u najnovijem broju tjednika Nacional, o navodnoj inicijativi iz američkog State Departmenta da se Hrvatska suspendira iz Vijeća Europe, premijer Mateša je kazao kako o tome uopće nije bilo govora, ni o napisima niti o takvoj inicijativi SAD-a, te da se uopće nije spominjalo Vijeće Europe. "Ako takva inicijativa uistinu postoji, ona je, blago rečeno, čudna", kazao je predsjednik Vlade Mateša. ZAGREB - Susret izaslanstava Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice i Samostalne demokratske srpske stranke održan je danas iza zatvorenih vrata u Glavnom tajništvu HDZ-a. Nakon razgovora u izjavama za novinare potpredsjednik HDZ-a dr. Ivić Pašalić sastanak je ocijenio vrlo uspješnim te kazao kako je dogovoren mehanizam suradnje na razini županijskih i stranačkih vodstava u hrvatskom Podunavlju. Novinari su izviješteni da je na sastanku također bilo riječi o problemima za čije su rješavanje zainteresirane obje strane - od problema ustroja lokalne uprave i samouprave, zatim pitanja amnestije do pitanja funkcioniranja medija, prosvjetnih i zdravstvenih ustanova. Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović je istaknuo da je potrebno postići dogovor o rješavanju problema uz poštivanje zakona Republike Hrvatske i Pisma namjere hrvatske Vlade. Odgovarajući na novinarski upit o završetku mandata UNTAES-a u hrvatskom Podunavlju, Stanimirović je rekao da taj mandat završava 15. siječnja iduće godine, no da treba vidjeti u kojem bi obliku međunarodna zajednica ostala nazočna na tom području - kroz promatračku misiju ili slično. SPLIT - Mađarska vanjskotrgovinska banka (MKB), temeljem danas potpisanih sporazuma, postaje većinski vlasnik splitske Convest banke. Sporazume su potpisali predsjednici uprava MKB-a, Convest banke i Alpe Jadran Banke (koja je kao banku kći osnovala Convest banku). MKB će imati 67 posto dionica Convest banke, a Alpe Jadran banka će ostati dioničar sa 33 posto udjela u kapitalu. MKB je druga po veličini banka u Mađarskoj, a u njezinoj vlasničkoj strukturi 58 posto dionica ima Bayerische Landesbank iz Njemačke, Europska banka za obnovu irazvoj 17 posto, dok Gesellschaft Bank iz Njemačke ima osam posto dionica. Strategija je MKB-a postati jedna od vodećih banaka u srednjoj i istočnoj Europi, izrazivši očekivanje kako će u budućnosti znatan dio bančinih prihoda pritjecati iz njezinih operacija u susjednim zemljama. ZAGREB - Županijski dom hrvatskoga Sabora danas je, u nastavku 4. sjednice, većinom glasova podupro konačne prijedloge zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, te o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje. Ti su prijedlozi, istaknuo je njihov predlagatelj dr. Đuro Njavro (HDZ), usmjereni na obitelji koje imaju dohodak, sposobne su uzeti dugoročne zajmove i izdvajati za štednju kako bi u doglednu roku riješile svoje stambeno pitanje. "Držim da je to najširi krug hrvatskih ljudi", rekao je Njavro. Predloženi su zakoni prijeko potrebni, ocijenili su zastupnici u raspravi, upozoravajući kako ima odredaba koje treba jasnije i drukčije definirati. Zakonske je prijedloge u osnovi poduprla i hrvatska Vlada, interveniravši u prijedloge većim brojem amandmana koje je predlagatelj uglavnom prihvatio. Županijski dom hrvatskog Sabora podržao je danas, po hitnom postupku upućene, konačne prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna, Zakona o zdravstvenom osiguranju, te Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Nakon kraće rasprave, pozitivnu ocjenu dobio je i Prijedlog zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Većina zastupnika zauzela se da se Vladi ograniči pravo da uredbama uređuje pitanja koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, navodeći kako je rat prošao i kako u sadašnjim prilikama za to nema potrebe. Županijski će dom 4. sjednicu nastaviti sutra kada zastupnike očekuje očitovanje o četiri točke dnevnog reda, među kojima i o Vladinu Izvješću o stanju ljudskih prava u RH za 1996. godinu. ZAGREB - Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji provodi se na zadovoljavajući način. Od ukupno 2,8 milijardi kuna iz državnog proračuna u prvih šest mjeseci ove godine utrošeno je 1,5 milijardi kuna ili 56 posto sredstava za te namjene, izvijestio je na današnjem 'Susretu u Vladi' s novinarima ministar u hrvatskoj Vladi dr. Juraj Njavro. Kazao je kako su moguće teškoće s daljnjom provedbom Zakona, odnosno potrebnom visinom proračunskih sredstava za skrb o njima, s obzirom na činjenicu da se broj korisnika na temelju tog zakona povećava. ZAGREB - U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske u Zagrebu danas je održana utemeljiteljska sjednica Nadzornog odbora Dioničkog društva za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb-Goričan. Na sjednici je za predsjednika Nadzornog odbora izabran ministar pomorstva, prometa i veza mr. Željko Lužavec, izviješteno je iz Ministarstva. Izbori direktora i sastav Nadzornog odbora, u koji su imenovani stručnjaci takvih profila da najizravnije mogu ubrzati izgradnju i dovršenje autoceste od Rijeke do granice s Republikom Mađarskom, jasno upozoravaju na osnovnu zadaću tog dioničkog društva - pribavljanje novca za dovršetak autoceste. Dio sredstava priskrbit će se i naplatom cestarine na dionicama ceste u prometu, priopćeno je. ZAGREB - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Zlatko Mateša primio je danas banjalučkog biskupa dr. Franju Komaricu. Biskup Komarica upoznao je premijera Matešu s teškim stanjem u kojem se nalaze Hrvati prognani s područja Republike Srpske. Tijekom sastanka je zaključeno da su Hrvati, prognanici iz Republike Srpske, izloženi velikom pritisku Srba - povratnika u čijim kućama privremeno borave na teritoriju Republike Hrvatske. Dvojica sugovornika zajednički su utvrdila da se, s druge strane, međunarodna zajednica uopće ne brine o povratku Hrvata prognanih s područja Republike Srpske. ZAGREB - Ured za priopćavanje Vlade Republike Hrvatske uputio je danas tjedniku "Nacional" ispravak navoda u članku koji donosi najnoviji broja tog tjednika. U ispravku se navodi kako je sporni službeni dopis Ureda napisan i poslan uredništvu tjednika bez znanja predstojnika Ureda te da će protiv namještenika koji je dopis pripremio i poslao biti poveden stegovni postupak. Vladin Ured za priopćavanje se u ispravci obvezuje podmiriti dosadašnje troškove tjedniku. VINKOVCI - Reintegracija gospodarstva na dijelu Vukovarsko-srijemske županije pod privremenom upravom UNTAES-a pravno je gotovo završila, ali njezini rezultati ne zadovoljavaju, izjavio je danas vukovarsko- -srijemski dožupan Andrija Matić. Govoreći na sastanku Gospodarskoga vijeća HGK Županijske komore Vukovar u Vinkovcima, Matić je izjavio kako na tome području još treba reintegrirati samo nekoliko malih poduzeća ukupne vrijednosti četiri do pet milijuna kuna. U reintegrirana poduzeća Hrvati se nisu vratili, a sadašnji radnici upitne su osposobljenosti i motivacije, pa u tamošnjemu gospodarstvu manjkaju djelatnici koji bi promicali novi gospodarski sustav, istaknuo je Matić, ocijenivši kako se rezultati reintegracije "ni izbliza nisu osjetili". Predstavnici tvrtaka u hrvatskome Podunavlju jednoglasno su istaknuli povratak prognanika kao uvjet gospodarskoga oporavka, upozorivši i na teškoće vezane uz taj proces. (Hina) vt mc 231918 MET sep 97