RUSIJA,OBŠČAJA GAZETA,22.9.1997.GLIGOROV

Ž4=RUSIJA Ž1=OBŠČAJA GAZETA Ž2=22. IX. 1997. Ž3=O srpskoj tvrdoglavosti i ruskom nesudjelovanju Iz razgovora makedonskog predsjednika Kire Gligorova za list 'OG' izdvajamo: " - Kako biste ocijenili odnose između Makedonije i njezinih susjeda iz bivše SFRJ? = Počet ću sa sjevera. Sa Slovenijom imamo izvrsne političke veze. Zadovoljni smo i njihovim razvitkom s Hrvatskom. S objema smo republikama potpisali ugovore o slobodnoj trgovini. Moram istaknuti da imamo dobre odnose s Makedoncima koji žive u Hrvatskoj, njihovim se udrugama pomaže. S Bosnom, na žalost, zbog poznatih tragičnih događaja i uništenih prometnica, trgovinske su veze ograničene. Među nama nema nikakvih sukoba, naše je stajalište da treba podupirati jedinstvo Bosne i Hercegovine, dok se njezin unutarnji ustroj mora temeljiti na poštivanju Daytonskih sporazuma. Sa SRJ nakon potpisivanja sporazuma o međusobnom priznanju i uspostavi diplomatskih odnosa, trgovina se uspješno razvija. No ne mogu reći da nema nikakvih poteškoća u odnosima sa Srbijom. Prva u nizu jest naša granica koja nije utvrđena prema međunarodnim propisima. Da, mi znamo kuda ona ide prema zemljovidima bivše SFRJ, no treba je potvrditi. Zajedničko povjerenstvo koje je osnovano u tu svrhu radilo je nekoliko mjeseci bez ikakvih rezultata. Mi ne želimo da se granica mijenja, neka ostane onakva kakva je bila u prošlih pedeset godina. No srpska je strana istaknula tri velika zahtjeva koja bi morala dovesti do teritorijalnih promjena u njezinu korist. Drugi problem nema međudržavni značaj, riječ je o odnosima između crkava. Makedonska pravoslavna crkva ima svoje početke u Ohridskoj arhiepiskopiji koja je bila temelj za osnutak nekolikih crkava. (...) No stajalište Srpske crkve je kruto. Njezini su hijerarsi proglasili našu crkvu nelegalnom i izopćili ju. Zadnjom su odlukom imenovali upravitelja eparhije u Makedoniji, što je prema pravoslavnim propisima glupost. Pravoslavne su crkve nacionalne. Postoji ruska, grčka, srpska, rumunjska, ukrajinska, makedonska... Taj je sukob jako osjetljiv za mnoge ljude u našoj zemlji. I, napokon, još jedan problem, zajednički za sve četiri republike koje su postale neovisne nakon raspada SFRJ - tko je nasljednik bivše države? Srpsko je stajalište da samo oni nasljeđuju SFRJ i pri tome se pozivaju na ruski kontinuitet nakon sloma SSSR-a. Mi pak mislimo da su sve zemlje koje su činile Federaciju, njezine nasljednice. Rasprave na tu temu se nastavljaju, ali nailaze na srpsku nepopustljivost. Međutim, postoji zajednička imovina koju bi trebalo podijeliti. To je, primjerice, zlato Narodne banke SFRJ koje je sada u Švicarskoj, državni arhivi koji su ostali u Beogradu, zgrade diplomatskih predstavništava. (...)" 230143 MET sep 97