NJEMAČKA/FAZ - RAZGOVOR S ĐINĐIĆEM

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=22. IX. 1997. Ž3=Pukotine u vladajućem bloku socijalista "Proljeće koje je izbilo usred zime trajalo je vrlo kratko. Tek što su neočekivano procvjetali, cvjetovi demokracije u Srbiji odmah su i uvenuli. Višemjesečnim nenasilnim i maštovitim demonstracijama pristaše oporbenog saveza 'Zajedno' i srpski studenti uspjeli su prisiliti vlast da prizna pobjedu saveza 'Zajedno' na općinskim izborima, održanim u studenom prošle godine. Činilo se da na vladajućem bloku Socijalističke partije Srbije (SPS) izbijaju pukotine. Još nikada položaj stare-nove državne stranke, kojoj već gotovo deset godina predsjeda Slobodan Milošević, nije bio tako oslabljen kao nakon zadnje neuspjele izborne prijevare na općinskim izborima, održanim u studenom prošle godine. Gradonačelnici iz redova saveza 'Zajedno' ušli su u gradske skupštine većine srpskih gradova. U Beogradu je prvi put nakon završetka Drugoga svjetskog grada izabran nekomunistički gradonačelnik - predsjedatelj Demokratske stranke Zoran Đinđić. No, taj je impuls splasnuo. Savez 'Zajedno' raspao se, a SPS će vjerojatno na predsjedničkim i skupštinskim izborima, održanim prošle nedjelje, ponovo učvrstiti svoju vlast. Mjerodavne demokratske oporbene stranke - uz iznimku Srpskog pokreta obnove pod vodstvom Vuka Draškovića - pozvale su na bojkot. U razgovoru za list Đinđić je opravdavao taj poziv. Po njegovim su riječima stranke Saveza 'Zajedno' - koji osim SPO i DS čini i Građanski savez (GSS) pod vodstvom Vesne Pešić - zajedno postavile tri uvjeta za sudjelovanje na izborima. Vlada i oporba trebale su suglasno donijeti novi izborni zakon; kontrola SPS-a nad državnim medijima trebala je biti ukinuta; izbore je trebala učinkovito nadzirati neka međunarodna organizacija. Nijedan od ta tri uvjeta nije ispunjen, tvrdi Đinđić. Po njegovim je riječima SPS po običaju skrojila izborni zakon po vlastitoj mjeri koji joj, primjerice, na Kosovu gdje albanska većina bojkotira izbore, osigurava sve raspoložive mandate dok su želje oporbe za promjenama potpuno ignorirane. Državna televizija i radio i dalje su najvažniji propagandni instrument SPS-a, napominje Đinđić dodajući da angažman manje od 300 promatrača OESS-a na više od 10 tisuća biračkih mjesta u zemlji ne može biti označen kao učinkoviti međunarodni nadzor izbora. Đinđić je kritizirao 'machiavellističko tumačenje vlasti' predsjedatelja SPO-a i predsjedničkog kandidata Draškovića i njegove supruge Danice. Drašković i SPO pokušali su zlorabiti financijske resurse grada Beograda za predizbornu kampanju SPO-a, tvrdi Đinđić. Drašković očito vjeruje da su demokratski uvjeti ispunjeni nakon promjene vlasti, iako se novi vlastodršci ponašanju isto kao i stari, dodaje Đinđić. Jedan od razloga raspada saveza 'Zajedno' jest i njegov - Đinđićev - otpor toj namjeri SPO-a. 'Savez 'Zajedno' bio je pokušaj ujedinjavanja svih snaga koje su smatrane demokratskim. Taj je pokušaj propao', izjavio je Đinđić. Izbori će pokazati da ljudi ne podupiru Draškovića i njegovu 'gotovo bolesnu volju za moći', smatra on. Po njegovoj ocjeni, Drašković će na izravnim predsjedničkim izborima možda dobiti između 500 tisuća i 600 tisuća glasova. Na izravne predsjedničke izbore pozvano je 7,2 milijuna birača. Đinđić smatra da će 8. listopada biti održan i drugi krug izbora u kojem će sudjelovati SPS-ov kandidat Lilić i predsjedatelj ekstremno nacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj. Drugi krug izbora održava se ako je u prvom krugu izbora sudjelovala najmanje polovica birača te ako nijedan kandidat nije skupio više od 50 posto glasova. Pozivom na bojkot oporba želi srušiti kvorum kako bi predsjednički izbori bili proglašeni nevažećim. Budući da SPS ima svoje ljude u faktički svim državnim institucijama te da ih time blokira, treba iskušati druge mogućnosti političkog rada, smatra Đinđić. 'Vrijeme je za izvanparlamentarnu oporbu', tvrdi on. Đinđić se žali da na dužnosti gradonačelnika Beograda nema puno manevarskog prostora: 'Ne mogu postići gotovo ništa na području konkretnog poboljšanja kvalitete života'. Kao najnoviji primjer Đinđić navodi aferu oko rabljenih autobusa koje je berlinski senat već prije nekoliko tjedana prepustio beogradskim prijevoznim poduzećima. Srpska i jugoslavenska birokracija još uvijek sprječava njihovo puštanje u promet. Osim toga gradonačelnik Beograda izložen je dvostrukom pritisku SPS-a i SPO. Naime, zbog raskida sa SPO Đinđić više nema potporu većine u gradskoj skupštini te je izložen političkim ucjenama. Iako će SPS vjerojatno uspjeti ponovno konzervirati vlast, politička i društvena kriza u Srbiji i Saveznoj Republici Jugoslaviji bit će zaoštrena, smatra Đinđić. Po njegovoj procjeni, u manjoj republici Crnoj Gori nadvladat će reformske snage, okupljene oko premijera Đukanovića. One zahtijevaju veći stupanj samoodređenja i suprotstavljaju se utjecaju Beograda. 5. listopada u Crnoj Gori će biti izabran novi predsjednik. Tom prilikom Đukanović bi mogao smijeniti aktualnog predsjednika Bulatovića, poslušnika Beograda. Osim toga, uslijedit će i daljnja eskalacija gospodarske krize jer SPS kao klasična klijentelna stranka strukturno nije sposobna pokrenuti istinske reforme, smatra Đinđić. 'Bude li Beograd i dalje vodio dosadašnju politiku, Savezna Republika Jugoslavija mogla bi se raspasti u roku od godine dana', zaključio je Đinđić" na kraju razgovora koji je vodio Matthias Rueb. 230143 MET sep 97