ZAGREB, 23. rujna (Hina) - "Prema onome što je prošlog petka dao naslutiti prijelazni upravitelj za Podunavlje William Walker, Hrvatska bi u dogledno vrijeme mogla dobiti još jedan program za promatranje i nadgledanje ljudskih prava.
Walker, koji je došao u Ženevu da bi se sastao (i) s novom visokom povjerenicom za ljudska prava Mary Robinson, izrazio je pred novinarima svoje uvjerenje i nadu da će djelatnosti Ureda visoke povjerenice biti proširene na cijelu Hrvatsku. Naime, zasad Ured visoke povjerenice ima osmero službenika u Podunavlju, no kako bude napredovao dvosmjerni povratak, povećat će se, prema Walkeru, potreba za nadgledanjem zaštite ljudskih prava u cijeloj zemlji. Jer, nakon reintegracije, 'nestat će granica između Podunavlja i ostatka Hrvatske'", piše Višnja Starešina u današnjem Večernjem listu u uvodu kolumne 'Politički plićaci'.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - "Prema onome što je prošlog petka dao
naslutiti prijelazni upravitelj za Podunavlje William Walker, Hrvatska
bi u dogledno vrijeme mogla dobiti još jedan program za promatranje i
nadgledanje ljudskih prava. Walker, koji je došao u Ženevu da bi se
sastao (i) s novom visokom povjerenicom za ljudska prava Mary
Robinson, izrazio je pred novinarima svoje uvjerenje i nadu da će
djelatnosti Ureda visoke povjerenice biti proširene na cijelu
Hrvatsku. Naime, zasad Ured visoke povjerenice ima osmero službenika u
Podunavlju, no kako bude napredovao dvosmjerni povratak, povećat će
se, prema Walkeru, potreba za nadgledanjem zaštite ljudskih prava u
cijeloj zemlji. Jer, nakon reintegracije, 'nestat će granica između
Podunavlja i ostatka Hrvatske'", piše Višnja Starešina u današnjem
Večernjem listu u uvodu kolumne 'Politički plićaci'. #L#
"Imajući na umu težinu Walkerovih očekivanja i želja u međunarodnoj
politici te posebne okolnosti koje mu idu u prilog, velika je
vjerojatnost da će mu se želje ostvariti", ocjenjuje novinarka i
upozorava kako je Vijeće sigurnosti svojom prošlotjednom
predsjedničkom izjavom "već pripremilo teren za jedan novi
monitoring". U takvom ozračju, novinarka napominje: "Hrvatska se
posljednih godinu-dvije nastoji izvući ispod UN-ova nadgledanja
zaštite ljudskih prava i ta pitanja rješavati u sklopu Vijeća Europe.
I zbog toga da se malo odvoji od BiH i SRJ, i zato da se malo odvoji
od afričkih zemalja jer zajedno sa BiH i SRJ predstavlja jedine
europske države u kojima UN ima svoje specijalne izvjestitelje ili
posebne programe monitoringa ljudskih prava, i zato da se izbjegne
politiziranje ljudskih prava koje u UN-ovim programima nije rijetkost.
Napokon, i zato da djelovanjem kroz Vijeće Europe pokaže kamo pripada.
Međutim, to je ostao tek politički program. U stvarnosti, Hrvatska ne
samo da nije ojačala svoj položaj u Vijeću Europe, već je postala
njegova svojevrsna 'crna ovca' i krajnje nesimpatična država. Ne može
se, naime, ojačati položaj u VE-u ako se oglušuje na svaku njegovu
primjedbu, ako Hrvatska uči VE što je to sloboda medija i kako se
prave europski zakoni o informiranju, ne može se steći ugled pravne
države ako se puštaju poduzetni dobrovoljci da zauzimaju prazne kuće
za odmor uz obalu - po jednu za svakog člana obitelji... Uz to,
položaj se učvršćuje vlastitim inicijativama, a ne samo pasivnim
iščekivanjem prigovora i popravnim ispitima.
Ukratko, prilika nije iskorištena", ocjenjuje novinarka i zaključuje:
"Da jest, Hrvatska bi danas imala uvjerljivije argumente protiv UN-ova
monitoringa koji joj se priprema i koji, paradoksalno, nakon
reintegracije pretvara cijelu Hrvatsku u Podunavlje, U pravu su oni
koji u tome vide u suštini američku igru uspostavljanja kontrole u tom
dijelu Europe i u pogledu ljudskih prava vještim korištenjem
međunarodnih organizacija (UN, OESS). Ali, kada će napokon i Hrvatska
naučiti kako se treba igrati da to ne bude na vlastitu štetu?"
(Hina) mc
230103 MET sep 97