NJEMAČKA/TAZ - 20. IX. IZBORI U BIH

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE TAGESZEITUNG Ž2A=20. IX. 1997. Ž3=Vijesti iz ubožnice "Krajem prošloga tjedna prsti su drugi put u povijesti Europe ozbilježeni nevidljivom tintom radi sprječavanja birača/biračica da više puta iskoriste svoje pravo na glasovanje. Takve sigurnosne mjere inače su uobičajenije u zemljama 'trećega svijeta'. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) zatražila je upotrebu tinte nakon što se dan prije dugo planiranih općinskih izbora u istočnobosanskom gradu Brčkom kao iz šešira pojavilo 2918 birača/biračica koji su tvrdili da su registrirani pri OESS-u, iako se ne nalaze ni na jednom popisu. 'Tehnička greška', istaknuto je u glavnom stožeru OESS-a u Sarajevu, dodajući da se tako nešto - zahvaljujući netom pristigloj tinti - više ne može dogoditi. Označavanje prstiju birača može biti ocijenjeno i kao pokazatelj u kom se smjeru kreće Bosna godinu i pol nakon završetka rata - dakle, u smjeru 'trećega svijeta'. Tijekom četiri godine rata zemlja je gotovo potpuno deindustrijalizirana, bez najmanje nade u izgradnju vlastite industrije. Stanovništvo koje je u bivšoj Jugoslaviji odgojeno za kvalifikacije za radna mjesta u industrijskom društvu nema nikakve šanse za dobivanje suvremenog 'radnog mjesta'. Bosanci/Bosanke strahuju od neizvjesne budućnosti i okupljaju se oko svojih nacionalnih stranaka, tražeći zaštitu. Bosanske su stranke ili potpuno nemoćne skupine građana čiju političku aktivnost uglavnom financira inozemna pomoć ili - kao u slučaju tri najveće nacionalističke stranke - nešto između plemenske organizacije i gangsterske bande s vlastitom policijom i vojskom. Međunarodna je zajednica uočila taj problem i poduzela odgovarajuće mjere: više od 2500 međunarodnih promatrača na biračkim mjestima i oko njih, oko 2000 policijskih monitora u sastavu UN-a - drugim riječima hrvatskih, muslimanskih i srpskih policajaca - i oko 35 tisuća vojnika u sastavu NATO-ove mirovne postrojbe SFOR-a osiguravali su krajem pretprošloga tjedna druge izbore nakon završetka rata. David Foley, glasnogovornik misije OESS-a, mjerodavne za organizaciju izbora, opravdano ponosno izvješćuje o 'potpunom međunarodnom nadzoru' glasovanja. U Bosni demokracija doista istječe iz puščanih cijevi NATO-ove mirovne postrojbe SFOR. Bosanci i Bosanke manje su priželjkivali spomenute izbore. Uoči izlaska na birališta velike nacionalne stranke u rijetkom su suglasju s nenacionalnim političkim skupinama zahtijevale odgodu - doduše, iz sasvim različitih motiva. Demokratska oporba i inozemni kritičari inzistirali su na poštenom demokratskom glasovanju. Činjenica da su izbori provedeni pokazuje da njihove dvojbe nisu naišle na odjek kod organizatora. Na provedbi izbora inzistirale su međunarodne organizacije u Bosni - i njihovi uglavnom zapadnoeuropski i američki financijeri. Stanje na terenu igralo je pritom sporednu ulogu. Izložen pritisku postizanja uspjeha koji su od njega zahtijevali međunarodni financijeri, OESS je u Bosni prošlog ponedjeljka - dakle jedan dan nakon izbora - išao čak tako daleko da je 'vetom' odbacio odluku izbornog povjerenstva. Tjedan dana nakon izbora u Bosnu se ponovo vratila svakodnevica. Nacionalne stranke ponovno su izvojevale pobjedu - u ovom slučaju iznimke potvrđuju pravilo. Primjerice, pobjeda nenacionalnog saveza 'Ujedinjena lista 1997.' u sjevernobosanskom gradu Tuzli zasigurno je jako važna na razini tamošnjeg kantona. Mnogi Tuzlaci strahovali su da bi muslimanska nacionalistička stranka SDA nakon točno dvije godine intenzivnog naseljavanja muslimanskih izbjeglica mogla s vlasti istisnuti gradonačelnika Selima Bešlagića i njegovu 'Ujedinjenu listu 1997'. No, rezultat - Bešlagić je po neslužbenim privremenim rezultatima ostvario odnos od 2:1 prema svojim izazivačima - pokazuje samo da funkcionalnu gradsku upravu poštuju i muslimanske izbjeglice podrijetlom iz seoskih krajeva. Izvan Tuzle 'Ujedinjena lista' rijetko je gdje osvojila više od 5 posto glasova. Drugo su mjesto - iza nacionalnih stranaka: hrvatskog HDZ-a, muslimanske SDA i srpskog SDS-a - gotovo posvuda osvojili bivši komunisti, Socijaldemokratska stranka SDP. No, taj rezultat nigdje nije drugovima/drugaricama dovoljan za osvajanje vlasti. Umjesto ujedinjene demokratske države, općinski izbori donijeli su Bosancima/Bosankama Bosnu političko-nacionalnih regija. Tu tendenciju navješćuju i rezultati iz Drvara, grada koji je danas pod nadzorom Hrvata, a nekada je imao gotovo 95-postotnu srpsku većinu. Naime, krajem pretprošloga tjedna u Drvar su autobusima doputovale tisuće srpskih prognanika, smijenivši, naravno, s vlasti mjesni HDZ. U Drvaru i još nekim mjestima - primjerice, u bivšoj 'zaštićenoj zoni UN-a' Srebrenici - sljedeći praktični problem s kojim će se suočiti međunarodni organizatori bit će provedba izbornih rezultata u djelo. Nema sumnje da međunarodna zajednica nije spremna ni voljna silom instalirati izborne pobjednike. Na kraju krajeva, poslijeratni izbori u Bosni - dakle općinski izbori održani krajem pretprošlog tjedna i izbori održani u cijeloj Bosni i Hercegovini u jesen 1996. - pokazuju da moć nacionalističkih stranaka u danim okolnostima nije moguće slomiti odlukom većine. Bosanci/Bosanke trebaju zapravo nenacionalnu perspektivu. Preduvjet za ostvarivanje takve perspektive jest bar jedna politička stranka koja - pardon: čiji su članovi spremni probiti nacionalne granice. Drugi je preduvjet međunarodna zajednica koja nije samo ponosna na savršeni mehanizam suzbijanja kriza već je spremna ponajprije gospodarski ulagati u demokratsku budućnost Bosne. Alternativa toj perspektivi jest demokracija na gospodarskoj razini 'trećeg svijeta' i pod potpunim međunarodnim nadzorom - poput one u Albaniji, 'europskoj ubožnici'. Pritom valja napomenuti da je Albanija istodobno i treća zemlja na našem kontinentu u kojoj su birači/biračice obilježavani tintom", napominje Ruediger Rossig na kraju članka. 220121 MET sep 97