ZAGREB, 19. rujna (Hina) - "Pokorovitelji mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini mogu biti zadovoljni - općinski izbori su na koncu ipak (uglavnom) provedeni. Doduše, premda se meprekidno govori o demokratizaciji bosanskoga društva,
ne bi se baš moglo računati s nekim velikim demokratskim iskorakom, što u velikoj mjeri valja 'zahvaliti' trenutačnim političko-sigurnosnim i drugim prilikama u BiH, ali i međunarodnoj zajednici koja je, unatoč nepovoljnim prilikama, pod svaku cijenu htjela izbore", piše Ivan Šabić.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - "Pokorovitelji mirovnog procesa u Bosni i
Hercegovini mogu biti zadovoljni - općinski izbori su na koncu ipak
(uglavnom) provedeni. Doduše, premda se meprekidno govori o
demokratizaciji bosanskoga društva, ne bi se baš moglo računati s
nekim velikim demokratskim iskorakom, što u velikoj mjeri valja
'zahvaliti' trenutačnim političko-sigurnosnim i drugim prilikama u
BiH, ali i međunarodnoj zajednici koja je, unatoč nepovoljnim
prilikama, pod svaku cijenu htjela izbore", piše Ivan Šabić. #L#
Analizirajući okolnosti u kojima su izbori provedeni, izdvaja
činjenicu "da stotine tisuća građana BiH i danas, gotovo dvije godine
nakon potpisivanja Daytonskoga sporazuma, imaju status izbjeglih i(li)
raseljenih osoba, tako da veliki broj njih ni teorijski nije mogao
doći u priliku ostvariti svoje temeljno građansko pravo, čim je
dovedeno u pitanje načelo općega prava glasa, bez kojega ne može biti
govora o demokratskim izborima. (...) Konačan ishod, koji su u
komentarima upravo okončanih izbora najčešće naziva legalizacijom
etničkoga čišćenja, ponekad ide na ruku ovoj ili onoj strani, ali u
cjelini su takvi izbori bili na štetu onih koji su i u ratu najviše
stradali", komentira Šabić.
"No, nisu samo, uvjetno kazano, objektivne okolnosti zaslužne za to
da se izbori u BiH ne mogu smatrati iskorakom u demokraciju", smatra
novinar i potkrepljuje to činjenicama "koje govore o svjesnom
odstupanju od izbornih pravila kojemu su se čelni ljudi OESS-ove
misije priklanjali, pod izlikom da na taj način 'spašavaju' izbore".
Izdvaja pritom odluku Roberta Frowicka, šefa OESS-ove misije u BiH,
kojom je spriječio provedbu odluke o kažnjavanju Srpske demokratske
stranke zbog kršenja izbornih propisa (upotrebljavali su Karadžićeve
slike u promidžbene svrhe, iako je donesena odluka o njegovu
povlačenju iz politike). Zatim podsjeća na odluku o proglašenju
mostarskog distrikta za sedmu izbornu jedinicu, "kojom je bošnjačkoj
strani bila unaprijed zajamčena prevaga u budućemu Gradskom vijeću",
iza koje je takođe osobno stajao Frowick. On je, nakon sporazuma s
HDZ-om i odustajanja te stranke od bojkota izbora, "kojim je izbrisana
sedma izborna jedinica, izjavio da upravo taj sporazum predstavlja
korektno tumačenje Rimskog sporazuma!", napominje novinar i na kraju
piše: "Svojevrsnu sliku - netko bi možda rekao i najbolju - uloge
međunarodne zajednice u BiH daje izjava Sandre Mitchell i Stephena
Bowna, pravnih savjetnika u izbornom potpovjerenstvu, koji su,
obrazlažući svoju ostavku, izjavili da su ustupci i samovoljne odluke
OESS-a 'ostavili teške posljedice na integritet izbora'".
(Hina) dp gk
190806 MET sep 97