ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Institut "Ruđer Bošković" najveća hrvatska znanstvena institucija sa zaposlenih 750 djelatnika, među kojima je 500 znanstvenika, a od kojih je 300 doktora znanosti i 100 znanstvenih novaka i čija znanstvena
proizvodnja iznosi oko 40 posto ukupne znanstvene produkcije u Republici Hrvatskoj, 19. će rujna obilježiti svoj dan. Tim je povodom, a uoči sutrašnje proslave kojom će se Dan Instituta "Ruđer Bošković" i prvi put obilježiti u već skoro pola stoljeća njegova postojanja, u prostorijama Instituta danas održana konferencija za novinare. Na konferenciji su o povijesti, sadašnjosti te planovima Instituta "Ruđer Bošković" govorili ravnatelj prof. dr. Nikola Zovko, te pomoćnici ravnatelja dr. Zvonimir Maksić, dr. Ante Peršin i dr. Emin Teskeredžić.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Institut "Ruđer Bošković" najveća hrvatska
znanstvena institucija sa zaposlenih 750 djelatnika, među kojima je
500 znanstvenika, a od kojih je 300 doktora znanosti i 100 znanstvenih
novaka i čija znanstvena proizvodnja iznosi oko 40 posto ukupne
znanstvene produkcije u Republici Hrvatskoj, 19. će rujna obilježiti
svoj dan.
Tim je povodom, a uoči sutrašnje proslave kojom će se Dan Instituta
"Ruđer Bošković" i prvi put obilježiti u već skoro pola stoljeća
njegova postojanja, u prostorijama Instituta danas održana
konferencija za novinare. Na konferenciji su o povijesti, sadašnjosti
te planovima Instituta "Ruđer Bošković" govorili ravnatelj prof. dr.
Nikola Zovko, te pomoćnici ravnatelja dr. Zvonimir Maksić, dr. Ante
Peršin i dr. Emin Teskeredžić. #L#
Osnovan u svibnju 1950. kao znanstvena ustanova s četiri odsjeka: za
teorijsku, molekularnu i nuklearnu fiziku te elektroniku u sklopu
tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, u listopadu
1951. Institut dobiva ime glasovitoga hrvatskog znanstvenika Ruđera
Boškovića.
Danas, rekao je dr. Zovko, Institut je multidisciplinarna znanstvena
ustanova "prepoznatljiva" kroz tri komponente djelatnosti: temeljna
znanstvena istraživanja, tzv. ekstramuralne projekte, projekte
primijenjene znanosti te stručno-obrazovnu komponentu. Pritom je dr.
Zovko istaknuo nezadovoljstvo sadašnjim rješenjem odnosa Instituta i
zagrebačkoga Sveučilišta, izrazivši nadu da će se taj odnos u skoroj
budućnosti promijeniti tako da će Institut "Ruđer Bošković" ponovno
postati sastavnim dijelom Sveučilišta.
Govoreći o teškom položaju znanosti i umjetnosti u suvremenom svijetu
naglašene tržišne orijentacije, ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković"
upozorio je, s tim u vezi, posebice na svjetski "trend" prelaska
financiranja fundamentalnih istraživanja u privatni sektor. Takav je
"smjer", drži dr. Zovko, velika opasnost za temeljna znanstvena
istraživanja kojima primarni sadržaj nije i ne može biti tržišna
orijentacija.
O djelatnosti Instituta vezanoj uz projekte primijenjene znanosti
govorio je dr. Ante Peršin, istaknuvši da su razlozi zbog kojih ti
projekti nisu brojniji subjektivni i objektivni. Od subjektivnih, dr.
Peršin spomenuo je postojanje dviju "obrnutih piramida", tj. činjenicu
da u "Ruđeru Boškoviću" ima više znanstvenika u višim znanstvenim
zvanjima od asistenata kao i činjenicu da je u Institutu omjer
znanstvenika koji rade u fundamentalnim istraživanja i primijenjenim
istraživanjim 10 prema 1, dok su svjetski omjeri obrnuti. Neke od
objektivnih okolnosti, kako ih je naveo dr. Peršin, među ostalima su
odredbe postojećega Zakona o znanstvenom radu te Pravilnik
Ministarstva financija o raspodjeli sredstava iz ugovora o znanstvenim
projektima.
Pomoćnik ravnatelja dr. Emin Teskeredžić izvijestio je novinare o
idejnoj skici Kongresnoga centra koji bi se, po želji "Ruđerovaca",
trebao izgraditi u sklopu Instituta. Kongresni bi centar, po njihovim
riječima, bio namijenjen održavanju znanstvenih skupova i priredaba,
kojih će, rečeno je, u budućnosti biti sve više, posebice u smislu
osnivanja "campusa" prirodnih znanosti na tom području grada.
(Hina) ip mć
181608 MET sep 97