GS: OBJEDINJAVANJE DJELATNOSTI CAIB-A I IBA OKONČAT ĆE SE DO LISTOPADA

ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Objedinjavanje preklapajućih djelatnosti u dvjema hrvatskim financijskim kućama CAIB i IBA, inače dijelovima austrijskih investicijskih banaka Creditanstalt Investment Bank i InvestmentBank Austrije, trebalo bi biti okončano do 1. listopada ove godine. I dalje će, međutim, postojati dva pravna subjekta, CAIB, koji će se pretežito baviti trgovanjem na tržištu kapitala i korporativnim financijama (savjetovanje pri preuzimanjima, spajanjima i financijskom restrukturiranju) te IBA, u potpunom vlasništvu CAIB-a, koji će se razvijati kao društvo za upravljanje fondovima, kazao je glavni direktor CAIB-a Gabriel Dielacher. #L# Iako je Bank Austria, najveća austrijska banka, početkom ove godine preuzela drugu po veličini austrijsku banku Creditanstalt, na području investicijskog bankarstva zapravo se dogodilo suprotno. Naime, analizirajući operacije investicijskih dijelova obiju banaka, skupina Bank Austrija donijela je odluku o osnivanju jedinice za investicijsko bankarstvo, u kojem 75 posto udjela ima Creditanstalt Investment Bank, a ostatak InvestmentBank Austria. CAIB, koji ne djeluje dugo u Hrvatskoj, a iza sebe već ima nekoliko uspješnih poslova, poput savjetovanja pri preuzimanju karlovačke ciglane Ilovac od austrijskog Winnerbergera ili aranžiranja emisije obveznica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), zasad ima dvanaest zaposlenih, a po završetku objedinjavanja djelatnosti s IBA bit će ih dvadesetak. CAIB će se razvijati kao lokalna, hrvatska financijska kuća, čijim će poslovanjem rukovoditi hrvatski kadrovi, istaknuo je Dielacher, naglašavajući kako su razvitak savjetodavne djelatnosti pri izdavanju vlasničkih vrijednosnih papira, razvitak lokalnog tržišta kapitala te zauzimanje dominantne pozicije na njemu, dugoročni ciljevi CAIB-a. U srednjem će se roku CAIB pozabaviti, kako je najavio Dielacher, razvijanjem djelatnosti upravljanja fondovima. "Postoji nekoliko različitih vidova razvijanja djelatnosti upravljanja fondovima. Reforma mirovinskog sustava otvara prostor za razvijanje mirovinskih fondova, dok s druge strane, razmatramo mogućnosti osnivanja fonda čija bi se sredstva ulagala u dionice privatnih tvrtki, još neuvrštenih na burzu, a što bi im u konačnici pomoglo pri eventualnom uvrštenju", kazao je Dielacher. Glede hrvatskih gospodarskih prilika, Dielacher smatra kako Hrvatska jest i bit će na sigurnoj stazi gospodarskog rasta te da je poboljšanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini velika prilika za hrvatsko gospodarstvo, posebice izvoznike. "Hrvatska ima kvalitetne proizvode koji nalaze svoj put na međunarodna tržišta - to je prirodni zakon", kazao je Dielacher, ističući kako velika prilika za hrvatske tvrtke, a što u svjetlu smirivanja stanja u ovom dijelu Europe međunarodna zajednica od Hrvatske i očekuje, leži u zauzimanju odgovarajuće uloge u restrukturiranju gospodarstava susjednih zemlja. Hrvatskom financijskom sektoru predstoji razdoblje konsolidacije, smatra Dielacher, ističući kako očekuje da će u tom procesu, osim velikih hrvatskih banaka, veliku ulogu zauzeti i nekoliko regionalnih banaka, spomenuvši pritom Bjelovarsku, Varaždinsku, Splitsku, Riječku, Dalmatinsku i Dubrovačku banku. Na tržištu će se naći i nekoliko stranih banaka, a od privatnih će banaka opstati samo najbolje, rekao je Dielacher, dodavši kako je sigurno da će u doglednom razdoblju broj banaka u Hrvatskoj biti manji. (Hina) dš sbo 181057 MET sep 97