VOA - 17. RUJNA, O NOVOM KAZNENOM ZAKONU

GLAS AMERIKE - VOA 17. IX. 1997. Zaštita osumnjičenika u skladu s europskim standardima i efikasnija borba protiv kriminala temeljne su značajke prijedloga hrvatskog zakona o kaznenom postupku. Izviješćuje Željko Matić. "Saborski zastupnici će na ovom zasjedanju razmotriti predloženi zakon o kaznenom postupku, jednom od temeljnih zakona u svakoj državi, a čija izrada traje već punih pet godina. Već površnim čitanjem prijedloga vidljivo je da je prijedlog ZKP-a bar za gledatelje krimića nesumnjivo moderniji nego postojeći nasljeđen iz bivšeg sustava. Uvodi se tako institucija pokajnika, zaštite svjedoka, policiji se omogućava korištenje agenta povokatora, ali se isto tako uhićenom već u policijskoj postaji osigurava odvjetnik, a prisluškivanje je kompletno u nadležnosti suda. Jedan od autora ZKP-a profesor Davor Krapac u smislu afere s uhićenim pomoćnikom ministra za gospodarstvo govori o instituciji navodnog agenta provokatora. = Točno jest da prema predloženim normama jedna od mjera posebnih t.zv. mjera operativnih koje bi policija smjela upotrebljavati prilikom postupanja odnosno istraživanja određenih kaznenih djela, ne svih nego samo određenih djela, jest i ta mjera simuliranog otkupa predmeta i simuliranog davanja otkupnine. Ali naglašavam, to je samo jedna od mjera u katalogu od šest drugih. Uhićenom će biti omogućen branitelj već pri prvom susretu s policijom. = Predviđeno je da će tom osuđeniku policija u postaji biti dužna dati upozorenja na prvo na branitelja, morat će mu priopćiti za koje djelo ga sumnjiči i omogućit mu da se posluži s braniteljem i tek kad je to ispunjeno može obaviti ispitivanje, koje onda nravno kasnije se može upotrijebiti u postupku kao dokaz. U zakon se uvodi i institucija pokajnika. = Ta institucija je, kao što sam rekao, novijeg datuma jer je iskustvo zapadnih zemalja koje su se prve suočile s organiziranim kriminalom, prvenstveno Sjedinjenih Država pa onda i drugih europskih temalja kao što je Italija, pa i Njemačka i Francuska i.t.d., pokazala da nema učinkovitog suzbijanja velikih kriminalnih mreža ako nemate povjerljive izvore informacija koji dolaze iz tih mreža koje vam onda omogućvaju dokaze na kojim ćete tu mrežu kasnije pred sudom uspjeti osuditi i kazniti. Toliko ozloglašeno prisluškivanje postaje isključivo privilegij suda. = A što znači, moraju postojti temelji sumnje i jedan određen stupanj vjerojatnosti da je počinjeno određeno kazneno djelo, ne bilo kakvo kazneno djelo nego u pravilu teško kazneno djelo, članak 181. prijedloga ZKP-a. On taksativno navodi jednu listu takvih teških kaznenih djela. Među njima nećete naći niti jedno kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora ispod pet godina. Zatim mora postojati prijedlog ovlaštene osobe i konačno, što je najvažnije o tom zahtjevu i prijedlogu da se primjeni takvo jedno ograničenje temeljnog ustavnog prva odlučuje uvijek sud, a ne onaj koji se bavi kaznenim progonom, dakle policije ili državni odvjetnik. Sve mjere su pod nadzorom suda. Sud ih i određuje jednim pisanim, obrazloženim aktom u kojem se moraju eksplicirati razlozi za primjenu te mjere. Dakle odluka o njezinoj primjeni je transparentna i kontrolabilna od strane viših istanci. Posebnim zakonima uredit će se zaštita svjedoka i t.zv. pokajnika, a sve u cilju efiksnije borbe protiv organiziranog kriminala."(VOA) 180314 MET sep 97