DNEVNI GLASNIK - 17. RUJNA

SARAJEVO - UN-ov helikopter u kojemu se, među 12 putnika navodno nalazio i zamjenik visokog predstavnika za BiH, njemački diplomat Gerd Wagner, srušio se u srijedu iznad središnje Bosne, objavila je policija i međunarodni dužnosnici. Prema riječima policijskih dužnosnika helikopter se srušio u blizini Fojnice, oko 60 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Četiri osobe su ozlijeđene, a jedna se smatra nestalom, izjavio je glasnogovornik UN-a u Sarajevu Jim Landale. Na mjestu nesreće nalaze se pripadnici SFOR-a, međunarodne policije IPTF-a i ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, kazao je Landale. ZAGREB - Zastupnički dom hrvatskog Sabora započeo je jutros 21. sjednicu, a na početku je održan aktualni sat, vrijeme rezervirano za pitanja hrvatskoj Vladi. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro tom je prigodom naglasio da nitko ne može pouzdano simulirati stanje koje će nastati uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, no, tvrdi da će mnogi proizvodi pojeftiniti. Zbog uvođenja poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 1998. nikome u Hrvatskoj neće pasti životni standard, istaknuo je Škegro. Na upit Marina Jurjevića (SDP) tko je donio odluku o kupnji novoga zrakoplova za državne potrebe i iz koje će se proračunske stavke to platiti, premijer je, uz ostalo, kazao da je zrakoplov kupljen izvoznim zajmom kanadske agencije po vrlo povoljnim uvjetima. U cijenu je uključen i stari, dotrajali zrakoplov, kazao je Mateša, dodavši da do sada iz državnoga proračuna nije izdvojen nikakav novac, te da će u budućim proračunskim stavkama, ako to Sabor prihvati, biti izdvojen novac za prispjele otplate zajma. Na pitanje Marka Miljevića (HSS) je li istina da u Podunavlju ne prestaje pljačka hrvatske imovine, potpredsjednik Vlade i ministar razvoja i obnove Jure Radić je odgovorio kako je to točno, te da svaki dan stižu desetci pritužaba hrvatskih povratnika. U okviru članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa sa SRJ razgovara se i o ratnoj šteti, kazao je ministar vanjskih poslova Mate Granić, odgovarajući na upit Joška Kovača (HSS) je li hrvatska Vlada podnijela takav zahtjev. - Nakon kraće rasprave Zastupnčki dom hrvatskog Sabora utvrdio je dnevni red 21. sjednice s ukupno 57 točaka. Među njima 18 je zakonskih prijedloga u hitnom postupku, 12 u drugom te dvadesetak u prvom saborskom čitanju. Na dnevnom redu je i više izvješća, među kojima i o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Izlaganjem potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića Zastupnički dom Sabora završio je raspravu o konačnome prijedlogu zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Sabora. Dr. Granić je u uvodu obrazložio da je Hrvatska obvezna potvrditi Okvirnu konvenciju u roku godine dana od prijama u članstvo Vijeća Europe. Ta je konvencija kodifikacija općega prava koje obvezuje sve države, kazao je Granić, dodajući da su je do sada potpisale 34 države. Rasprava o potvrđivanju Konvencije bila je povod Miroslavu Kišu da se kritički osvrne na stanje u Podunavlju i nezakonite postupke srpske prema ostalim manjinama. ZAGREB - U povodu ubojstva dvojice Hrvata u selu Korana predsjednici Klubova i stranaka u Zastupničkom domu Sabora potpisali su danas Izjavu u kojoj se osuđuje ovaj zločin. U Izjavi pozivaju "sve hrvatske državljane na suzdržanost, toleranciju i odricanje od svakog revanšizma čime pridonose stabilnosti, boljitku i miru u našoj domovini. Apeliramo na predstavnike međunarodne zajednice da objektivnošću i nepristranošću dadu doprinos uspostavi građanskog povjerenja u Republici Hrvatskoj kao i trajnom i stabilnom miru u Bosni i Hercegovini". ZAGREB - Županijski dom Sabora Republike Hrvatske u nastavku 4. sjednice pozitivno se očitovao o više zakonskih prijedloga u prvome čitanju, među kojima i o prijedlogu zakona o štedno-kreditnim zadrugama. Donošenjem toga zakona, ističe predlagatelj, stare i novoosnovane zadruge bit će temelj za poticanje štednje i nositelji razvoja malih gospodarskih poduzeća i cjelokupna gospodarstva. VUKOVAR - Stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović izjavio je danas kako "nema ni pravne osnove ni interesa da se bilo što mijenja glede datuma svršetka mandata UNTAES-a". U izjavi novinarima tijekom posjeta hrvatskome Podunavlju, gdje je o dosadašnjem tijeku i dovršetku mandata UNTAES-a razgovarao s prijelaznim upraviteljem UN-a za to područje Williamom Walkerom te lokalnim dužnosnicima, Šimonović je podsjetio kako je "mandat UNTAES-a definiran Erdutskim sporazumom i u skladu s njim završava 15. siječnja sljedeće godine". Dodao je da se "može razgovarati kako učiniti sve da se doista provede ono što se mandatom UNTAES-a željelo postići". ZAGREB - U Vukovaru su danas potpisani kupoprodajni ugovori s osobama koje su Agenciji za posredovanje u prometu određenim nekretninama (APN) podnijele zahtjev za prodaju nekretnina u Republici Hrvatskoj nakon što su se izjasnile i slobodnom voljom odlučile prodati nekretnine, te nisu prihvatili mogućnost povratka. Nekretnine koje je otkupila Agencija na tragu su dvosmjernog povratka prognanih ljudi, a nalaze se na području Slatine, Voćina, Hum Varoša i Ćeralija. Vlasnici tih objekata do sada boravili u Podunavlju, u kućama Hrvata u Aljmašu i Iloku, a kupnjom se ostvaruju uvjeti za povratak prognanika u svoje kuće i trajno rješavaju stambeni problemi vlasnika koji su prema slobodnom izboru prodali svoje nekretnine. U priopćenju APN-a ne navodi se broj danas potpisanih ugovora. ZAGREB - Članovi povjerenstva "Članak 11.", ovlaštenog za nadzor provedbe Erdutskog sporazuma, jučer su na sastanku s ministrom vanjskih poslova Matom Granićem i potpredsjednikom Vlade Jurom Radićem "iznijeli zabrinutost povjerenstva zbog nedostatnog napretka na više pitanja s obzirom na približavanje kraja mandata UNTAES-a", izjavio je nakon sastanka američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. "Postoji niz određenih akcija za koje želimo da se dogode", dodao je, stavljajući na prvo mjesto povratak hrvatskih prognanika. "Sada ima 600 kuća u koje se hrvatski prognanici mogu vratiti. Mi bismo željeli da se to dogodi. To je dugotrajni hrvatski zahtjev", istaknuo je. "Želimo da općine funkcioniraju, želimo pročišćeni zakon o oprostu, želimo vidjeti program pomirbe. Željeli bismo biti sigurni da se prvotni vlasnici, Hrvati i Srbi, mogu vratiti na svoja imanja", rekao je Galbraith. VUKOVAR - Vukovarsko-srijemski župan Rudolf Koenig, vukovarski i iločki gradonačelnici Vladimir Štengl i Stipan Kraljević te načelnik lovaske općine Željko Cirba opovrgnuli su danas tvrdnje Komisije za nadzor provedbe Erdutskoga sporazuma "Članak 11." te Zajedničkoga vijeća općina i SDSS-a kako legalna lokalna tijela vlasti u hrvatskome Podunavlju ne obavljaju svoj posao. "Ne prihvaćamo da veleposlanici žestoko kritiziraju lokalnu vlast, a da ne razgovaraju ni s jednim njezinim predstavnikom", kazao je tom prigodom župan Koenig, podsjećajući na nedavana posjet Komisije "Članak 11." hrvatskome Podunavlju. Koenig je, uz ostalo, istaknuo kako lokalna uprava ne može dobro djelovati ako građani i poduzeća ne plaćaju svoje obveze, a to u hrvatskom Podunavlju ne čine. Iločki gradonačelnik Stipan Kraljević kazao je kako "neki reintegraciju shvaćaju samo kao donošenje novca, ali mi hoćemo i da se vrate hrvatski prognanici". On je ocijenio kako Srbi namjerno usporavaju taj proces. OSIJEK - Nakon zatvaranja UNTAES-ovih ureda za izdavanje hrvatskih isprava u području Osječko-baranjske županije pod nadzorom Prijelazne uprave UN-a otvoreni su matični uredi u Belomu Manastiru, Dražu, Kneževim Vinogradima, Dardi, Dalju i Tenji, a ovih dana bit će otvoren i u Bilju. Pročelnik županijskog Ureda za opću upravu Franjo Zdravčević izjavio je da uredi od 1. rujna svaki dan obavljaju sve redovite poslove. Kao glavnu zapreku u djelovanju tih ureda pročelnik Zdravčević naveo je matične knjige u hrvatskome Podunavlju koje nisu pod nadzorom hrvatskih vlasti, jer se još nalaze u bivšim matičmim uredima u kojima rade bivši matičari. Istaknuo je da UNTAES predaju matičnih knjiga uvjetuje priznanjem činjenica koje su upisivane u matične knjige od 1991. do danas te zapošljavanjem svih lokalnih djelatnika koji su do dolaska hrvatske vlasti radili u matičnim uredima. Pregovori s predstavnicima UNTAES-a održavaju se svaki tjedan, ali za sada matične knjige još nisu pod nadzorom hrvatskih vlasti, rekao je Zdravčević. ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nezadovoljno je "duhom i slovom" nekih članaka konačnoga prijedloga kaznenog zakona, koji, ako se ne promijene, "dovode u pitanje ionako nisku razinu slobode javnog informiranja u Hrvatskoj". Stoga je, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica HND-a Jagoda Vukušić, u povodu rasprave u hrvatskome Saboru Društvo istaknulo nekoliko amandmana na članke toga zakonskoga prijedloga. ZAGREB - Razgovori izaslanstava i stručnih radnih skupina Hrvatske i Federacije BiH za pregovore o sporazumima za luku Ploče i Neum održani su sinoć u Zagrebu na poticaj američkih posrednika. Nakon razgovora potpredsjednica hrvatske Vlade Ljerka Mintas-Hodak izjavila je novinarima da je bilo riječi o dogradnji sporazuma koji su zaključili Federacija BiH i Republika Hrvatska o pristupu Jadranu, uporabi pločanske luke i prolasku kroz neumsku općinu. Ministar gospodarstva Nenad Porges posebno je istaknuo da hrvatski suverenitet nije upitan nad bilo kojim dijelom hrvatskoga teritorija, ni u bilo kojem obliku. Polazište za nastavak razgovora mora se tražiti u već postignutim privremenim sporazumima o Neumu i Pločama. BEOGRAD - Jučer je održan peti sastanak Zajedničke hrvatsko- -jugoslavenske komisije za provedbu članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i SRJ. U kratkom zajedničkom priopćenju o sastanku navodi se da su razmotrena pitanja u svezi sa stvaranjem uvjeta za nesmetan i obostran povratak izbjeglih i prognanih. Podneseno je izvješće o mjestima i broju obitelji i osoba koje su se vratile u Hrvatsku nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa. Razmotrena su i imovinsko-pravna pitanja i dogovoreno je ubrzavanje provedbe obveza iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa. Sljedeći sastanak održat će se u listopadu ove godine u Zagrebu. ZAGREB - Nakon dvotjedna rada jučer je završio posjet Hrvatskoj tehničke misije Međunarodnoga monetarnog fonda s Warrenom Coatsom na čelu, priopćila je Narodna banka Hrvatske. Nakon brojnih rasprava s predstavnicima Narodne banka Hrvatske, Ministarstva financija, Agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga i saborskog Odbora za proračun i financije, članovi misije su na temelju svojih iskustava iz brojnih drugih zemalja pripremili i predočili sugovornicima svoje viđenje moguće strategije razvoja bankovnoga sustava u Hrvatskoj i dogradnje zakonodavstva za što postojaniji i zdraviji razvoj hrvatskoga poslovnoga bankarstva. Po ocjeni misije MMF-a osobito valja poboljšati kakvoću financijskih informacija o bankama, s čime je usko povezana i primjena odgovarajućih računovodstvenih standarda. Vrlo je važna stalna briga za unaprjeđivanje zakonskih propisa, ali i što potpuniji uvid u njihovu primjenu i dosljednu provedbu. OSIJEK - U organizaciji vladina Ureda za prognanike i izbjeglice, UNTAES-a i UNHCR-a s ceste Osijek - Klisa danas je u sklopu organizirana dvosmjerna povratka otišao 17. konvoj raseljenih osoba, koje se vraćaju u druge dijelove Republike Hrvatske. Na sisačko i daruvarsko područje danas su krenule 43 osobe srpske narodnosti. Voditelj Misije UNHCR-a u istočnoj Slavoniji Eduardo Arboleda istaknuo je kako se iz hrvatskoga Podunavlja u druge dijelove Republike Hrvatske organizirano vratilo 847 raseljenih osoba, a spontano oko šest tisuća. ZAGREB - Ponovna organizacija crkvenoga života Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Hrvatskoj bila je glavna tema današnjega razgovora predsjednika Državnoga povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama ministra dr. Jure Radića i mitropolita zagrebačko-ljubljanskog i cijele Italije Jovana Pavlovića, priopćio je Kabinata ministra Radića. Mitropolit je, govoreći o teškoćama u vezi s preuzimanjem imovine SPC-a u Hrvatskoj, zatražio pomoć hrvatske Vlade u njihovu uklanjanju. Radić je izvijestio mitropolita o stajalištu hrvatske Vlade da SPC može slobodno preuzeti svoje crkvene objekte, pa tako i bogoslovije poradi vjerskog i prosvjetnog rada. U vezi s povratom objekata koji su bili nacionalizirani u bivšoj državi Radić je rekao da će SPC biti u jednaku položaju kao i druge vjerske zajednice u Hrvatskoj. ZAGREB - Predstavnici Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske jutros su prije početka zasjedanja Zastupničkoga doma Sabora na ulazu u Sabor dijelili zahtjevnice zastupnicima. Sindikat od Vlade i Sabora, među inim, zahtijeva da provedu djelotvorne mjere za poticanje zapošljavanja, ukinu ili znatno smanje stope poreza na dodanu vrijednost za namirnice, obustave privatizaciju javnih i državnih poduzeća i donesu poseban zakon za to područje, promijene prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, te zatraže odgovornost čelnika Ministarstva rada i socijalne skrbi i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zbog njihove navodne nebrige i nedjelotvornosti u donošenju akata za provedbu propisa. Pred Saborom su također bili predstavnici Sindikata radnika "Ferimporta" koji su saborske zastupnike zamolili da na aktualnom satu predsjedniku Vlade postave pitanje o zbivanjima u "Ferimportu" jer većinski vlasnik Josip Gucić, po tvrdnjama toga sindikata, namjerava protuzakonito otpustiti oko 300 radnika toga poduzeća. ZAGREB - Šest hrvatskih sindikalnih središnjica i četiri granska sindikata utemeljili su 15. rujna Hrvatski sindikalni blok (HSB) koji će, ne budu li se uzimala u obzir i sindikalna stajališta, nastojati spriječiti donošenje pojedinih zakona, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednika tih središnjica i sindikata. Hrvatski sindikalni blok je nastao u prvome radu zbog zajedničkoga sindikalnog nezadovoljstva prijedlogom zakona o mirovinskom osiguranju, prijedlogom zakona o javnom okupljanju i mirnom prosvjedu te najavljenim uvođenjem poreza na dodanu vrijednost. HSB nije raspravljao o podjeli sindikalne imovine i socijalnim izborima, jer su to pitanja na kojima bi, zbog oprječnih stajališta, moglo propasti dogovoreno zajedništvo. Također, još nije bilo govora o mogućnosti suradnje s političkim strankama, protiv čega su se neke središnjice već odlučno očitovale. ZADAR - Dalmatinska banka i skupina europskih banaka potpisale su sinoć u Zadru ugovor o sindiciranu zajmu od 35 milijuna njemačkih maraka. U skupini je kraditora je šest banaka iz Njemačke, Austrije i Madžarske. Riječ je o drugom izlasku Dalmatinske banke na europsko novčarsko tržište. Zajam od 35 milijuna maraka namijenjen je općim potrebama financiranja Dalmatinske banke, posebice gospodarstvu, a dobiven je vrlo povoljno, na rok od pet godina s godinom dana počeka. ZAGREB - Izaslanstvo hrvatskog Sabora koje je u Kairu prošlog tjedna sudjelovalo na 98. konferenciji Interparlamentarne unije (IPU) o zapošljavanju i ljudskim pravima vratilo se u srijedu u Zagreb. Na sedmodnevnoj Konferenciji sudjelovali su predstavnici parlamenata 138 zemalja. Izaslanici su razgovarali o ostvarivanju ili ugrožavanju ljudskih prava u svim zemljama članicama. Član hrvatskog izaslanstva Antun Vujić govorio je na skupnoj sjednici o problemima zapošljavanja u zemljama u tranziciji, a posebice o stanju u Hrvatskoj. Prema riječima saborskog zastupnika i savjetnik hrvatskog predsjednika za humanitarna pitanja dr. Slobodana Langa, Hrvatska je tijekom zasjedanja primljena za članicu skupine "12 plus", koju čine predstavnici parlamenata najrazvijenijih europskih zemalja. ZAGREB - Članovi Senata zagrebačkoga Sveučilišta na sinoćnjoj su sjednici jednoglasno prihvatili prijedlog o dodjeli počasnoga doktorata Sveučilišta u Zagrebu turskome predsjedniku Suleymanu Demirelu. Poticaj za dodjelu počasnoga doktorata zagrebačkoga Sveučilišta Suleymanu Demirelu dao je Ured Predsjednika Republike, a osnovano je posebno Povjerenstvo na čelu s dr. Željkom Matićem koje je spomenuti prijedlog i uputilo Senatu. Kako je najavljeno, počasni će doktorat predsjedniku Demirelu biti svečano predan tijekom njegova skorog službenoga posjeta Republici Hrvatskoj. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić razgovarao je u utorak s bivšim njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar Granić je bivšeg njemačkog ministra, velikog prijatelja Hrvatske, izvijestio i o strateškim ciljevima hrvatske vanjske politike u sljedećem razdoblju, te stanju u regiji. ZAGREB - Predsjednici zagrebačke i varšavske Gospodarske komore Vjekoslav Tomašić i Mieczyslaw Jakubowski potpisali su danas sporazum o gospodarskoj suradnji. Taj sporazum će pridonijeti, kako ističu potpisnici, uspješnijem povezivanju tvrtaka te svekolikoj gospodarskoj suradnji dvaju glavnih gradova. Po podatcima zagrebačke Komore ukupna hrvatsko-poljska trgovina u sedam mjeseci ove godine iznosila 60 milijuna dolara, uz omjer izvoza od 28 i uvoza od 32 milijuna dolara, dok je u 1996. trgovina iznosila 106 milijuna dolara, uz omjer izvoza od 56 i uvoza od 50 milijuna dolara. SARAJEVO - Viši pravni savjetnici u Izbornom prizivnom podpovjerenstvu OESS-a Sandra Mitchell i Stephen Bown podnijeli su danas ostavke na svoje dužnosti nazadovoljni nekim OESS-ovim odlukama tijekom proteklih izbora u BiH. "Vjerujemo", navodi se u njihovoj izjavi za novinare, "da su događaji u prošla dva tjedna, uključivo ustupke koje je OESS dao strankama u zadnjemu trenutku, te samovoljna odluka OESS-a o promjeni presuda podpovjerenstva, ostavili teške posljedice na integritet izbora". "Propust da kazni SDS zbog neprestana zadržavanja Radovana Karaždića na položaju ili dužnosti u stranci po našem je mišljenju koban za integritet izbora", naveli su u izjavi za novinare obrazlažući razloge svojih ostavka viši pravni savjetnici Sandra Mitchell i Stephen Bown. SARAJEVO - Supredsjedatelj Ministarskoga vijeća BiH Haris Silajdžić u današnjem je interviewu "Oslobođenju", uz ostalo, ustvrdio da nedavni interview hrvatskoga Predsjednika hrvatskim medijima "pripada prošlosti" te da je "iznenađen rječnikom i logikom tog interviewa". "Činjenica je da su odnosi dviju država ukupno uzevši uznapredovali i da se to uviđa svakim danom. Međutim, isključivosti, apriorni stavovi i uopće gledanje na BiH kao neravnopravnoga partnera ne vode ničemu. Osobito ekonomski odnosi su mogli biti daleko bolji. Mogli smo politički prestiž koji Bosna uživa staviti u funkciju ekonomske stabilizacije u BiH i Hrvatskoj, na čemu smo konkretno i radili. Ni sada nije kasno ako krenemo tim putem", rekao je, među ostalim, u interviewu "Oslobođenju" Haris Silajdžić. (Hina) mli/vul 171654 MET sep 97