GS: GOSPODARSKE VIJESTI U 9 SATI - UKRATKO

ZAGREB, 17. rujna (Hina) - ZAGREB - Povećanje proizvodnje mlijeka nabavom junica za kooperante i ubuduće će biti glavni cilj tvrtke "Lura Groupa" i njezinih članica - zagrebačkoga "Dukata", bjelovarske "Sirele" i zadarske "Mljekare", kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik "Lura Groupa" Luka Rajić. Grupacija je dosad uvezla 4600 od ukupno predviđenih 10 tisuća junica za kooperante te povoljnim zajmovima i dugoročnom strategijom potaknula zanimanje za proizvodnju mlijeka na seoskim gospodarstvima. U uvoz junica "Lura Group" uložit će 30 milijuna njemačkih maraka, a u gurpaciji procjenjuju kako će do kraja ove godine otkupiti više od 200 milijuna litara mlijeka. ZADAR - Dalmatinska banka d. d. i skupina europskih banaka potpisale su u utorak navečer ugovor o sindiciranome zajmu u visini od 35 milijuna njemačkih maraka. Zajam Dalmatinskoj banci aranžirale su Bayeriche Landesbank Girozentrale i Bayeriche Vereinsbank, a u skupini je šest banaka iz Njemačke, Austrije i Mađarske. Riječ je o drugom izlasku Dalmatinske banke na europsko novčarsko tržište. Taj je zajam maraka namijenjen općim potrebama financiranja Dalmatinske banke, posebice gospodarstvu, a dobiven je na rok od pet godina s godinom dana počeka. ZAGREB - Na poticaj župana pet slavonskih županija jučer su na sastanku pod predsjedanjem potpredsjednika Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora Vladimira Šeksa župani i saborski zastupnici tih županija informirani o obliku i načinu privatizacije Slavonske banke. Nakon saniranja ta je banka postigla visok rejting pa se osječko-baranjsko Županijsko poglavarstvo nije složilo s predloženim modelom privatizacije. Po njemu bi se izravnom pogodbom 35 posto dionica te banke, koje se nalaze u portfelju državne Agencije za sanaciju banaka, prodale Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Nakon rasprave, prihvaćen je prijedlog da se 35 posto dionica Slavonske banke ponudi na javni natječaj pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj i inozemstvu. Taj će prijedlog biti dostavljen na raspravu i Vijeću za strateške odluke. Inače, EBRD je trebala od 35 posto kupljenih dionica 12,5 posto zadržati za sebe, 12,5 posto prodati jednoj austrijskoj banci, a ostatak od deset posto zaposlenicima banke. ROVINJ - Tvornica za preradu ribe "Mirna d. d. Rovinj" ovu će godinu završiti pozitivno, rečeno je jučer na konferenciji za novinstvo, uz napomenu da njezina proizvodnja doseže 50 posto od ukupne proizvodnje domaćih ribljih prerađivača. Uskoro će tvornica biti premještena, što je nužno za povećanje proizvodnosti, broja zaposlenih i asortimana. Inače, "Mirna" je u razdoblju od 1989. do proljeća 1997. zbog neodgovorne poslovne politike pretrpjela 97 milijuna kuna gubitka. ZAGREB - Posjet tehničke Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Hrvatskoj završio je u utorak nakon dvotjednoga rada. Poslije brojnih rasprava s predstavnicima Narodne banka Hrvatske (NBH), Ministarstva financija, Agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga i saborskog Odbora za proračun i financije, članovi misije su pripremili i predočili sugovornicima svoje viđenje moguće strategije razvoja bankovnoga sustava u Hrvatskoj i dogradnje zakonodavstva za što postojaniji i zdraviji razvoj hrvatskoga poslovnoga bankarstva. Tako osobito valja poboljšati kakvoću financijskih informacija o bankama, s čime je usko povezana i primjena odgovarajućih računovodstvenih standarda. Isto tako, u središnjoj je banci i nadalje potrebno osobitu pozornost usmjeriti na razvoj bankovnoga nadzora i temeljitom raščlambom informacija prikupljanih od banaka i izravnim nadzorom u samim bankama. Umjesto dorade Zakona o bankama, promjenama pojedinih odredaba bilo bi svrhovitije pripremiti novi zakon koji bi obuhvatio sveukupnu regulativu značajnu za bankovno poslovanje u Hrvatskoj. ZAGREB - Trgovina između Hrvatske i Češke lani je dosegnula 192,4 milijuna američkih dolara, dok je s Mađarskom ostvarena trgovina vrijedna 239 milijuna dolara, istaknuto je na u utorak na konferenciji za novinare i na poslovnim razgovorima hrvatskih s češkim i mađarskim gospodarstvenicima na Jesenskome međunarodnom Zagrebačkom velesajmu. U prvoj polovini ove godine, pak, trgovina je iznosila više od 101 milijun dolara pa se može očekivati da će do kraja godine premašiti 200 milijuna dolara. To je trostruko više nego 1992., a zaključak je kako postoji još niz područja moguće suradnje. Na sajmu se predstavilo 30 čeških proizvodnih i trgovačkih tvrtki, a održani su i tradicionalni poslovni razgovori predstavnika 32 mađarske tvrtke s predstavnicima 35 hrvatskih tvrtaka. Mađarske tvrtke zanima suradnja s hrvatskim tvrtkama prehrambene i metalske industrije, poljoprivrednih alata i strojeva, elektronike i ambalaže, a hrvatska poduzeća tekstilne industrije, industrije boje i ljepila, prehrambenih proizvoda, te crne i obojene metalurgije zanima suradnja s mađarskim gospodarstvenicima. ZAGREB - Hrvatska je vlast odlučna u otkrivanju i procesuiranju svih pojava mita, korupcije i ostalih oblika kriminala, kazao je u utorak predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost Ivan Jarnjak. Tomu je dokaz i jučer objavljeno pokretanje istrage protiv pomoćnika ministra gospodarstva i ravnatelja Državnoga ravnateljstva za robne zalihe Petra Petrića i njegova pomoćnika Sretena Jurića zbog osnovane sumnje da su primili mito od 150.000 njemačkih maraka. Isto tako, pokrenuta je akcija i nadzor rada državnih službenika na svim razinama, kako bi se razlučili pošteni od nepoštenih jer nije točno da su korumpirani svi koji rade sa strankama, već samo dio njih, istaknuo je Jarnjak. ZAGREB - Niska inflacija, nastavak rasta industrijske proizvodnje, tj. iznad šest posto na godišnjoj razini, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), proračunski deficit ispod tri posto BDP-a, fiskalna politika usmjerena rasterećenju gospodarstva, primjena poreza na dodanu vrijednost i stabilnost svih segmenata značajnih za gospodarsko poslovanje, bit će osnovne značajke hrvatske gospodarske politike u idućoj godini, najavio je predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša na jučerašnjem Gospodarskom forumu. Stoga velikih odstupanja od dosadašnje makroekonomske i fiskalne politike neće biti, odnosno i nadalje će se voditi stabilna, umjerena i realna politika. ZAGREB - Županijski dom hrvatskog Sabora na jučerašnjoj je sjednici većinom glasova podupro donošenje Prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju. U višesatnoj raspravi ocijenjeno je kako je promjena sustava mirovinskog osiguranja nužna, no, izrečeni su različiti stavovi kako provesti reformu koja će trajati nekoliko godina. To se poglavito odnosi na neslaganje glede primjene obvezne generacijske solidarnosti, odnosno uvođenja sustava obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individulane kapitalizirane štednje. Isto tako, brojni su se zastupnici osvrnuli i na rješenja predviđena za odlazak u starosnu mirovinu. (Hina) kt sbo 171030 MET sep 97