ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Jednoglasnom potporom prijedlogu zakona o državnim robnim zalihama Županijski dom hrvatskoga Sabora završio je današnji rad. U nastavku 4. sjednice zastupnici su većinom glasova (sa šest suzdržanih) poduprli
i prijedlog zakona o nevažnosti akata donesenih na ranije okupiranim područjima, koji je hrvatska Vlada dostavila za hitan saborski postupak.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Jednoglasnom potporom prijedlogu zakona o
državnim robnim zalihama Županijski dom hrvatskoga Sabora završio je
današnji rad. U nastavku 4. sjednice zastupnici su većinom glasova (sa
šest suzdržanih) poduprli i prijedlog zakona o nevažnosti akata
donesenih na ranije okupiranim područjima, koji je hrvatska Vlada
dostavila za hitan saborski postupak. #L#
Po tome zakonskom prijedlogu svi akti doneseni na bivšim okupiranim
područjima, koji su imali značajke pravnih propisa ili općih akata,
postaju nevaljani. Priznali bi se pravni učinci doneseni u kaznenim i
građanskim stvarima tek kad njihovu valjanost ispita tijelo sudbene
vlasti Republike Hrvatske. Također bi se priznali i pravni učinci
doneseni u upravnim i drugim pojedinačnim pravnim stvarima, ali pod
uvjetom da nisu protivni hrvatskom Ustavu i pravnim propisima
Republike Hrvatske.
Predloženim bi se zakonom uređivale i zemljišnoknjižne uknjižbe,
registracija pravnih osoba na bivšim okupiranim područjima, te pravo
na osnovi zaposlenosti, i za hrvatske državljane izbjeglice s bivših
okupiranih područja, i za one koji su tamo živjeli za okupacije. Pravo
na osnovi zaposlenosti ne bi imali građani koji su u paravojnim
postrojbama sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku.
Upravo o tomu pitanju povela se burna rasprava, jer je zastupnik
SDSS-a Vojimir Stanimirović dodatno amandmanom predložio da to pravo
imaju svi osim onih koji su pravomoćno osuđeni za ratne zločine,
odnosno da im se to pravo ne priznaje samo za ono razdoblje koje su
proveli u tim postrojbama. Stanimirović je objasnio kako su "neki
deset dana u mjesecu radili u 'Vuteksu', a 20 su bili u rovovima".
Potkrjepljujući svoj zahtjev, Stanimirović je kazao da su sredstva za
mirovinsko osiguranje na bivšim okupiranim područjima uplaćivana te da
i stoga ti ljudi na to imaju pravo.
Vladimir Ošust (HDZ) upitao je gdje je taj novac uplaćivan i hoće li
ih hrvatska Vlada, ako su uplaćivana, potraživati. "Hrvatsko javno
mnijenje ne može prihvatiti da se onima koji su sudjelovali u srpskim
formacijama za agresije na Hrvatsku prizna radni staž. Koncept
predlagatelja je ispravan", zaključio je Ošust.
"Ako bi se prihvatio taj amandman po kojem bi se radni staž priznavao
agresorima, onda bi se moglo reći da uopće nije bilo agresije", kazao
je Ante Đelalija (HDZ), ističući kako ga nitko ne može natjerati da
glasuje za predloženi zakon, a posebice za Stanimirovićev amandman.
Jovan Bamburač (IZ) kazao je kako su takve teme teške i za Hrvate i za
Srbe, a poglavito za Srbe koji su živjeli na okupiranim područjima, a
nisu sudjelovali u agresiji. Sve one Srbe koji su počinili zločine
treba kazniti, kazao je Bamburač, ističući kako predloženi zakon treba
uskladiti sa sporazumom koji je Hrvatska potpisala s UNTAES-om.
Upravo je zbog toga, odnosno objašnjenja jesu li odredbe predložena
zakona usklađene sa sporazumom s UNTAES-om, predlagano da se o
predloženu zakonu ne glasuje dok Vlada o tome ne dostavi mišljenje.
Te je dvojbe odbacio vladin predstavnik Marijan Prus, kazavši da
Vlada ne prihvaća Stanimirovićev amandman, te da će do rasprave u
Zastupničkome domu provjeriti sadržaj navedenoga sporazuma.
U kraćoj raspravi o zakonskome prijedlogu o Državnim robnim zalihama
istaknuto je da ih je potrebno temeljito reorganizirati i ustrojiti
što racionalnije. Predloženo je također da bi trebalo obvezati državu
da se više skrbi za tržne viškove poljoprivrednih proizvoda, posebice
u rodnim godinama.
Potporu Županijskoga doma dobile su i predložene promjene i dopune
Zakona o poljoprivrednom zemljištu, na temelju kojega bi se brže i
učinkovitije raspolagalo poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu
države.
(Hina) sšh/bm mć
161930 MET sep 97