BEČ: KONFERENCIJE AGENCIJE ZA ATOMSKU ENERGIJU

BEČ, 13. rujna (Hina) - Na dvije diplomatske konferencije zemalja članica Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču doneseni su novi pravni instrumenti na području upravljanja radioaktivnim otpadom i istrošenim materijalom, protokol o izmjeni i dopuni Bečke konvencije o odgovornosti za nuklearnu štetu i predložen tekst nove "Konvencije o dodatnom fondu za naknadu nuklearnih šteta". Svrha im je modernizacija međunarodnog pravnog okvira radi zaštite ljudi i okoliša od potencijalnog radioaktivnog zračenja i osiguravanje naknade u slučaju eventualne nuklearne nezgode. Ti međunarodni dokumenti bit će otvoreni za potpis 29. rujna kada počinje godišnja konferencija Međunarodne agencije za atomsku energiju. Na prvoj diplomatskoj konferenciji, održanoj od 1. do 5. rujna prihvaćen je Nacrt Konvencije za sigurno zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva i sigurno postupanje sa radio-aktivnim materijalom. Međunarodna agencija za atomsku energiju je slijedom svoje odluke na generalnoj konferenciji 1995. inicirala postupak izrade te Konvencije na čemu su radili međunarodno pravni tehnički stručnjaci sedam godina. To je još jedan dokument u seriji povećane brige Međunarodne zajednice za sigurno mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Konvencija je za Hrvatsku interesantna zbog toga što se u mnogim medicinskim, industrijskim istraživanjima i inim aktivnostima dnevno koriste nuklearne tehnologije koje nužno rezultiraju radioaktivnim otpadom. Također Hrvatska je okružena državama koje imaju nuklearne elektrane pa nije svejedno koliko će sigurno te zemlje zbrinjavati otpad. Već sedam godina u sklopu Međunarodne agencije za atomsku energiju razgovara se o poboljšanju uvjeta osiguranja naknade štete izazvane nezgodama u nuklearnim postrojenjima. Tri međunarodna dokumenta koja su do sada uređivala ta područja bila su nedostatna za sve veći interes osiguravanja punih uvjeta kompenzacije za štete koje može izazvati nuklearna nezgoda u puno širem opsegu samog nuklearnog postrojenja ili zemlje u kojoj se dogodila. Jedan od ta tri međunarodna dokumenta je Bečka konvencija, koje je i Hrvatska zemlja potpisnica. Ta konvencija obvezuje na osiguranje neprimjerenog malog iznosa a definicija nezgode i štete usko su postavljene tako da bi mnogi potencijalno ugroženi po toj Konvenciji ostali bez naknade. Prepoznavši te manjkavosti međunarodnim stručnjacima za odgovornost od nuklearnih šteta trebalo je sedam godina da usuglase i precizno izbalansiraju novi Protokol o izmjeni i dopuni Bečke konvencije o odgovornosti za nuklearnu štetu i isto tako da predlože tekst potpuno nove "Konvencije o dodatnom fondu za kompenzaciju nuklearnih šteta" što je usvojeno na Drugoj diplomatskoj konferenciji koja je završena sinoć u Beču (održane od 8. do 12. rujna). Nova Konvencija ima za cilj na svjetskoj razini osigurati dodatna sredstva poglavito za prekogranične štete izazvane nuklearnim nezgodama. Kao što su pregovori stručnih skupina bile intenzivne i osjetljive zbog različitih interesa ali i brojnih drugih međunarodnih čimbenika koji skrbe o okolišu i prometu opasnim materijalima, tako su obje diplomatske konferencije protekle u ozračju napetih i teških pregovora sa željom da se postigne konsenzus oko svakog članka, jer takvi novi međunarodni instrumenti jačanja sigurnosti korištenja nuklearne tehnologije imaju smisla samo ako su prihvaćeni od najvećeg broja zemalja. Rezultat s kojim se može biti zadovoljan - tri nova međunarodna dokumenta u dva tjedna obogaćuju međunarodna nastojanja da se nuklearna energija učini još sigurnijom i prihvatljivijom. No predstoji da države ulože napor da ih potpišu i ratificiraju i u svojim parlamentima prihvate nove obveze, jer za svaki od tih dokumenata potreban je određen broj zemalja da ih potpišu da bi uopće stupili na snagu. U hrvatskom izaslanstvu na tim konferencijama, koje je vodila veleposlanica Anamarija Bešker, bili su načelnik Odjela nuklearne sigurnosti u Ministarstvu gospodarstva Ivo Valčić, direktor Agencije za posebni otpad Damir Šubašić, direktor Hrvatskog nuklearnog Poola Bruno Sladonja, Vedran Šoljan iz Instituta za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te djelatnici hrvatske Misije pri UN i međunarodnim organizacijama u Beču. (Hina) poša sb 131054 MET sep 97