SARAJEVO, 12. rujna (Hina) - Dva i pol milijuna građana Bosne i Hercegovine ovog će vikenda ponovo imati priliku svojim glasovima ocijeniti dosadašnje rezultate što su ih postigle različite političke stranke u toj zemlji i odrediti
kakve će općinske vlasti imati u naredne dvije godine.
SARAJEVO, 12. rujna (Hina) - Dva i pol milijuna građana Bosne i Hercegovine
ovog će vikenda ponovo imati priliku svojim glasovima ocijeniti dosadašnje
rezultate što su ih postigle različite političke stranke u toj zemlji i
odrediti kakve će općinske vlasti imati u naredne dvije godine. #L#
Iako su i prošlogodišnji izbori za tijela vlasti države BiH, njena dva
entiteta te deset županija unutar Federacije dobili oznaku jednih od
najkompliciranijih u povijesti, ovogodišnji općinski izbori pokazali su se
još većim izazovom.
"Ovo su definitivno najkompliciraniji izbori ikada organizirani", kaže
glasnogovornik misije OESS u BiH David Foley.
Bosna i Hercegovina koja je tijekom surovog četvorogodišnjeg rata ostala
siromašnijom za mnogo toga, iz njega je izašla bogatija za znatno veći
broj općina.
Od prijeratnih 90, ta je država sada dobila 136 općina potpuno neujednačene
veličine, bogatstva i broja stanovnika. To naravno nije rezultat sustavnoga
komunalnog preustroja nego podjele zemlje nametnute međuentitetskom graničnom
crtom.
Statistika OESS-a govori kako je Banja Luka zadržala kontroverzni epitet
najveće općine u BiH. Za njenu skupštinu 13. i 14. rujna glasovat će 132.409
birača. Nasuprot njoj je dio općine Kupres koji se Daytonskim sporazumom
našao u Republici Srpskoj i u kojemu ima svega 416 birača.
Na ovogodišnjim izborima u BiH pojavit će se 91 politička stranka od kojih
je samo 47 postojalo i prošle godine. Na izbornim listama pojavit će se i
devet stranačkih udruga te 159 neovisnih kandidata.
U dane određene za glasovanje birači će imati na raspolaganju 2.300
glasačkih mjesta i svako od njih nadzirat će supervizori OESS-a. Očekuje se
kako će ih 13. i 14. rujna u BiH biti 2.450 a njima će se pridružiti veliki
broj međunarodnih promatrača, predstavnika političkih stranaka i nevladinih
organizacija, uključujući tu i Vijeće Europe te Europski parlament.
U usposredbi s prošlogodišnjim, ovi će izbori biti pozornije nadzirani. U
1996. godini 4.600 glasačkih mjesta kontroliralo je svega 1.300 supervizora
OESS-a te oko 800 promatrača.
Bosanskohercegovački birači neće moći glasovati na bilo kojem mjestu nego
na onom koje im je određeno još tijekom registracijskog perioda.
Na samim biralištima bit će svrstani po različitim kategorijama - za one
koji glasuju u mjestu u kojemu su živjeli i prije rata, za one koji glasuju
za općinu različitu od one u kojoj trenutačno borave, za one koji žele
glasovati u općini iz koje su protjerani (a to će morati učiniti na posebnim
glasačkim mjestima na međuentitetskoj granici) te za osobe koji su se
prijavili glasovati poštom iz izbjeglištva a u međuvremenu su se vratili u
zemlju.
Tome naravno treba dodati i 143 glasačka mjesta koliko će ih biti otvoreno
u inozemstvu od čega 83 u Jugoslaviji i 67 u Hrvatskoj.
Prebrojavanje glasova obavljat će se centralizirano u središtu smještenom
u bazi SFOR-a u Rajlovcu kod Sarajeva. Taj će posao obavljati oko 300 ljudi
a objavljivanje prvih rezultata očekuje se najranije 20. listopada.
Privremeno izborno povjerenstvo kojemu predsjedava voditelj misije OESS
Robert Frowick ima dvostruku zadaću nakon što se završi prebrojavanje glasova.
Ovo je tijelo jedino ovlašćeno potvrditi rezultate izbora u svakoj od općina
a nakon toga i na temelju posebno izrađene provedbene strategije osigurati da
se svim izabranim zastupnicima u općinskim parlamentima omogući preuzimanje
njihovih dužnosti.
Ukoliko bi se bilo koja struktura pokušala usprotiviti uspostavi novih
općinskih vlasti sukladno izbornim rezultatima, međunarodna je zajednica
najavila kako je pripravna poduzeti potrebne kaznene mjere.
(Hina) rm do
121005 MET sep 97