VOA - 9. RUJNA, SARKANJAC O PROMETU NEKRETNINAMA U PODUNAVLJU

Ž1=GLAS AMERIKE - VOA Ž2=9. IX. 1997. U hrvatskom Podunavlju aktivnosti vezane uz dvosmjerni povratak prognanih i raseljenih osoba najvažniji su dio procesa mirne reintegracije. Važan dio tog procesa vezan je i uz rad državne agencije za promet nekretninama. O dosadašnjem radu agencije novinar Svetozar Sarkanjac razgovarao je s njezinim direktorom Ivicom Vrkićem. = Mi smo nekoliko mjeseci radili na stvaranju modela, uspostavili informatički sustav tako da sada imamo točne informacije i mi možemo neposredno posredovati između onih koji su spremni prodati i onih koji su spremni kupiti. Druga faza, daleko značajnija, to je ona gdje ćemo mi otkupljivati objekte i onda ih davati na kredit. Sve to, naravno, radimo pod pretpostavkom da ispunjavamo obveze koje je potpisala Hrvatska s Jugoslavijom i Srbijom, a to znači prema odredbama, prema članku 7. sporazuma između Hrvatske i Jugoslavije, gdje svi ljudi koji su imali i koji imaju imovinu u Hrvatskoj imaju pravo da se na jedan miran, dostojanstven način konačno uspostavi i urede imovinski odnosi prema odluci svakog čovjeka, neovisno o tome gdje on tu imovinu ima i gdje misli u budućnosti živjeti. - Rad agencije ne odnosi se dakako samo na hrvatsko Podunavlje. Njezin rad je puno širi, čak i izvan granica Republike Hrvatske, zar ne? = Pa točno, mi smo uspjeli postići ono što je veoma važno da neovisno je li netko hrvatski državljanin ili nije, a ima svoju imovinu i živio je ranije u Hrvatskoj, da se pojednostavi cijela tehnika. Tako smo pred potpisivanjem sa Srbijom protokola oko toga da se što je jednostavnije moguće rješava ta tehnika kupnje i prodaje i mi mislimo da smo sada stvorili uvjete da će se moći s neposrednom lakoćom obavljati taj posao i tada će se izbjeći sve ono što se dosad radilo, a to je silnim mešetarenjem ljudi koji su iz različitih razloga morali napuštati svoje kuće. Netko je zarađivao na njihovoj nesreći. Ja mislim da upravo ovakvim međudržavnim uređenjem odnosa između dviju država i Bosne i Hercegovine da će se omogućiti ljudima da oni mogu daleko lakše rješavati svoje imovinske odnose i na taj način stvarati svoju perspektivu tamo gdje su odredili u budućnosti živjeti. - Kakvo je zanimanje Srba za kupoprodajnim odnosima, uopće za javljanje u vašu agenciju? = Veliki broj ljudi koji iz svojih razloga, dakle neovisno koji su to razlozi, koji misle napustiti, ne misle živjeti ili su već napustili Hrvatsku, obraćaju se sa zahtjevom da se pronađe mogućnost da se proda njihova imovina. I mi upravo s njima i uz pomoć međunarodne zajednice, jer naš rad je javan, tražimo da sve ono što se dogovaramo da to međunarodna zajednica prati, i UNHCR, i UNTAES, i mislim da ćemo uspostaviti jedno povjerenje i komunikaciju da se vidi da se radi o tome da se rješavaju imovinski odnosi, a ne da se radi o nekom etničkom čišćenju jer agencija nastupa tek onda kad netko svojom voljom donese odluku da je spreman tu nekretninu prodati. Prema tome, mi samo ispunjavamo obveze o pravičnoj naknadi, odnosno o tome da se stvore uvjeti da svatko može svoju imovinu prodati i izabrati gdje će u budućnosti živjeti. - Rad vaše agencije zapravo je spoj politike i tržišta. Tko je jači u tom nadmetanju? = Nije lako, naprosto zbog toga što tržišni uvjeti su takvi da često ne omogućuju, da tako kažemo, čak pravičnu cijenu prema ljudima koji misle da mogu postići određenu cijenu. Ali u samoj tehnici mi radimo na sljedeći način. Mi najprije tražimo da vlasnik kuće pokuša sam prodati jer na tržištu vjerojatno bi mogao postići višu cijenu, a ako to ne ide, onda se mi pojavljujemo, naravno s jednom donjom realnom cijenom i nije ju lako uspostaviti jer za državu je uvijek puno, a za privatnika, za čovjeka koji prodaje jer je suviše uložio u tu svoju imovinu, nažalost nikad nije dovoljno. No tržišni uvjeti su takvi da tamo i gdje nije bilo rata teško se prodaje ili su niske cijene. Tako da najčešće su to situacije vrlo teške, ali ja mislim da ipak ono što je moguće da mi ćemo, ja s optimizmom ipak gledam, napraviti ono što je moguće. - I na kraju, gospodine Vrkiću, kako komentirate navodni zahtjev jugoslavenske strane da će od Hrvatske tražiti 6,5 milijardi njemačkih maraka naknade, na koliko je procijenjena imovina Srba koji su napustili Hrvatsku? = Mislim da umjesto takvih izbačenih brojki, mogla je to i Hrvatska napraviti i izračunati, zna se koje su to štete. Da bi bilo daleko uputnije da smo radili na način da svatko iz ovog oružanog sukoba rješava pravičnu naknadu za porušene objekte za one ljude koji u iz različitih razloga ostali bez svojih kuće. Primjerice, Hrvatska nudi Srbiji da razgovaramo o tome da sve porušene objekte koji su bili pod hrvatskom vlasti da je Hrvatska spremna ih nadoknađivati. Međutim Srbija nije i sve dok se ne uspostavi ta komunikacija da svatko pod svojom kontrolom i vlašću što je imao, a porušeni su objekti da se namiruje ljudima, mislim da nećemo rješiti taj problem. Ovo što mi sad radimo, radimo uglavnom useljive objekte, a naknadu štete moći ćemo rješiti onda kad se s Srbijom dogovorimo da svatko pokriva svoj dio šteta. Ž5=(VOA) 100101 MET sep 97