ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša primio je danas dvojicu uglednih hrvatskih pijanista i glasovirskih pedagoga Stjepana Radića i Vladimira Krpana u povodu završetka dvaju glazbenih događaja -
Engleske pijanističke škole i Kongresa Europskoga udruženja glasovirskih pedagoga, održanih prošloga mjeseca u Dubrovniku.
ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša primio je danas dvojicu uglednih hrvatskih pijanista i
glasovirskih pedagoga Stjepana Radića i Vladimira Krpana u povodu
završetka dvaju glazbenih događaja - Engleske pijanističke škole i
Kongresa Europskoga udruženja glasovirskih pedagoga, održanih prošloga
mjeseca u Dubrovniku. #L#
Kako je podsjetio prof. Krpan, Kongres Europskoga udruženja
glasovirskih pedagoga održan je od 23. do 25. kolovoza, a
u ime hrvatskoga Sabora otvorio ga je njegov potpredsjednik Stjepan
Radić. Kongres je, dometnuo je Krpan, u Dubrovniku okupio skoro 300
glasovirskih pedagoga, pretežito članova udruženja, ali i gostiju iz
Izraela, SAD-a, Japana i Koreje. U sklopu Europskoga udruženja,
podsjetio je, već deset godina postoji i hrvatski ogranak koji okuplja
naše glasovirske pedagoge.
Po ocjeni Stjepana Radića, ovogodišnji je Kongres jedan od najboljih
dosad održanih i predstavlja uspjeh u strukovnom i kulturološkom
smislu.
Pijanistička škola ove je godine održana peti put i bila je
posvećena mladim glazbenicima u dobi ispod 18 godina. U razdoblju od
13. do 22. kolovoza školu je pohađalo više od 100 mladih glazbenika iz
Hrvatske kojima je devet glasovirskih pedagoga iz Engleske prenosilo
svoja znanja. Učenici su, istaknuo je Stjepan Radić, pokazali izniman
glazbeni talent i visoku izvođačku razinu što je, drži Radić,
pridonijelo i afirmaciji hrvatske pijanističke škole.
Istaknuvši iznimnu važnost jačanja percepcije o hrvatskoj kulturi,
premijer Mateša je rekao da "na razini prosječanoga Europljanina
postoje velike poteškoće u poimanju hrvatske kulture". Predsjednik
hrvatske Vlade pritom je naglasio i potrebu sustavnoga stvaranja tzv.
"imagea destinacije", tj. vezivanja grada Dubrovnika te ostalih
hrvatskih gradova uz kulturna zbivanja visoke umjetničke razine.
(Hina) ip mć
091354 MET sep 97