THE WASHINGTON TIMES, 8. IX., CLINTON

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON TIMES Ž2=8. IX. 1997. Ž3=Clinton se prihvaća borbe za slobodnu trgovinu i veći NATO "Predsjednik Clinton danas se vraća na posao te se hvata ukoštac s dvije važne borbe; na kocki je njegova ostavština u vanjskoj politici", piše Warren P. Strobel. "Dok sukobi u Bosni, na Srednjem istoku i drugdje ključaju, g. Clinton se proširenjem međunarodnog trgovinskog sustava i američkog sigurnosnog kišobrana nad Europom nada iza sebe ostaviti nešto trajnije od bilježaka o rukovođenju krizama. No on prvo mora prevladati rastuće suprotstavljanje koje dolazi prvenstveno iz Kongresa, a odnosi se na njegova dva prioriteta: dobivanje izravne ovlasti u donošenju pojedinih odluka, što bi mu omogućilo da pregovara o slobodnoj trgovini te proširi Sjevernoatlantsko vijeće. Glasovanje o trgovini na prvom je mjestu te je, prema vladinim dužnosnicima i vanjskim analitičarima, daleko rizičnije. U srijedu je g. Clinton objavio svoj prijedlog o izravnoj legislaciji, koja bi mu dopustila da odlučuje o budućim trgovinskim poslovima, znajući da Kongres može samo glasovati za njih ili protiv te da ih ne može promijeniti. Očekuje se da će njegov prijedlog odmah naići na dobro organizirano suprotstavljanje radničkih sindikata, aktivista za ljudska prava i mnogih pripadnika njegove vlastite stranke. No obje će bitke pomoći da se odredi sudbina nečeg za što se g. Clinton snažno borio. Radi se o vanjskoj politici kojom bi se zadržalo američko vodstvo i uključenost u globalna pitanja; nakon što je nadvladan Sovjetski Savez, ta se politika ne bi okrenula prema unutra. 'Svakako se radi o odbijanju povlačenja prema unutra', izjavio je viši dužnosnik ministarstva vanjskih poslova. 'Te stvari imaju tendenciju da idu zajedno. Politika sigurnosti i trgovine idu zajedno.' Kod slobodne trgovine posebice je ključna 'simbolička vrijednost'. Došlo je do okretanja leđa... globalnom sistemu slobodnog tržišta iz posljednjih nekoliko godina', izjavio je Ted Galen Carpenter iz libertarijanskog instituta Cato. Oni kojima je draži gospodarski nacionalizam 'postigli su određen napredak i za poštenu, a ne samo slobodnu trgovinu'. Upravo se s tim snagama - koje zahtijevaju da trgovinska politika bude usredotočena na takve činitelje kao što je zaštita domaćih radnih standarda, okoliša i ljudskih prava - Clinton s vremena na vrijeme sukobljavao, pa i u tijeku svoje predsjedničke kampanje 1996. Povjesničar Douglas Brinkley, upravitelj Eisenhowerova centra pri neworleanskom sveučilištu, tvrdi da je promicanje slobodne trgovine i poslovnih mogućnosti u inozemstvu jedan razlikovni element Clintonove vanjske politike. Udvaranje Wall Streetu i spajanje trgovine i vanjske politike je 'razlikovna odrednica njegove vlade', izjavio je g. Brinkley. 'Clinton je izuzetno okrenut slobodnoj trgovini.' Bijela se kuća nada da će glasovanje o izravnoj ovlasti proći povoljno u Kongresu, gdje se očekuje oštrija bitka. Nadaju se da će se to dogoditi do početka listopada, kako bi Clinton imao poticaj prije nego što ode na put u Južnu Ameriku, na koju se odnosi dobar dio njegova trgovinskog programa. Viši dužnosnik koji se zalaže za legislaciju tvrdi da bi se, ukoliko se ona ne izglasuje, oštetilo američko vodstvo, i to ne samo u gospodarskom smislu, budući da Europljani i ostali ubrzano rade na sklapanju vlastitih poslova u slobodnoj trgovini s tradicionalno američkim poslovnim partnerima. Poraz bi, izjavio je on, poslao signal da su 'Sjedinjene Države postale, ne nužno pristaše zaštićivanja domaćih proizvoda, ali da su napustile ulogu vođe.' Ove će se jeseni također zaoštriti i debata o budućnosti američke vojne nazočnosti u Europi, koja datira još iz Drugoga svjetskog rata. Sa snažnom potporom g. Clintona, NATO u kojem prevladavaju Amerikanci ovog je ljeta ponudio članstvo u savezu trojici bivših neprijatelja: Mađarskoj, Poljskoj i Republici Češkoj. Vlada namjerava poslije Nove godine podnijeti prijedlog u obliku amandmana, s tim da će se glasovanje održati godine 1998. Dužnosnici i analitičari očekuju da će Senat odobriti proširenje NATO-a, no također predviđaju oštru debatu o troškovima i mudrosti proširenja američkih sigurnosnih jamstava u eri u kojoj ne postoji očiti neprijatelj. Čini se sve vjerojatnijim da će proširenje NATO-a biti dovedeno u odnose s budućnošću Bosne, gdje se mirovne snage trude osigurati trajni mir prije povlačenja američkih vojnika dogovorenog za lipanj 1998. Neuspjeh u Bosni još bi više ohladio javni entuzijazam za sigurnosno obvezivanje u inozemstvu. Vladini dužnosnici uspoređuju odluku o proširenju NATO saveza sa sudbosnosnom odlukom koju su Sjedinjene Države donijele dvadesetih godina, o odbijanju Lige naroda, te poslije Drugog svjetskog rata, o angažiranju u borbi protiv komunizma u Europi. Ove debate o mogućnosti izravnog donošenja odluka od slične su važnosti, izjavio je jedan dužnosnik, iako ulozi nisu tako uočljivi budući da država nije u krizi te ne postoje globalni trgovinski dogovori poput Općeg dogovora o pristojbama i trgovini. Upravo iz tog razloga, neki tvrde da ostavština g. Clintona neće biti ni izbliza tako uzvišena. 'To nije isto kao što je bilo s Georgeom Marshallom i Deanom Achesonom, hladnim ratom, godinama izgradnje institucija... Na neki način, to vam govori da se ne događa nešto tako veliko', izjavio je g. Brinkley iz Eisenhowerova centra. 'On će dobiti određeno priznanje prevlada li njegovo stajalište. Nisam siguran da tu ima dovoljno toga za ostavštinu u vanjskoj politici', izjavio je g. Carpenter." Povjesničari i javnost, kaže on, neće se sjećati Predsjednika po debati o izravnom donošenju odluka. 090013 MET sep 97