ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Optimalno rješenje za potrošnju viška hrvatskog dijela sjevernojadranskog plina, s čijom će se eksploatacijom započeti 1999. godine, bila bi kombi dizelska elektrana jer bi za svoj rad koristila prirodni plin
i teško loživo ulje, smatraju u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Optimalno rješenje za potrošnju viška
hrvatskog dijela sjevernojadranskog plina, s čijom će se
eksploatacijom započeti 1999. godine, bila bi kombi dizelska
elektrana jer bi za svoj rad koristila prirodni plin i teško
loživo ulje, smatraju u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). #L#
Hrvatsko-talijanska tvrtka Inagip već je započela radove na uređajima
za eksploataciju prirodnog plina iz Sjevernog Jadrana četrdeset
kilometara od Pule.
Početkom 1999. godine očekuje se da će hrvatski dio plina, što je
otprilike 230 prostornih Megametara (Mm), iz plinskog polja nazvanog
"Ivana" biti raspoloživ u Štinjanu kod Pule.
Puštanjem u rad i ostalih plinskih polja ta količina bi se mogla u
dogledno vrijeme potrošiti u Istri, gdje se danas troši samo 10 Mm
prostornih plina ili samo pet posto raspoložive količine plina u 2000.
godini ili tri posto u 2005. godini.
Kako su najavili u HEP-u, početkom eksploatacije sjevernojadranskog
plina pojavit će se i veliki višak plina u Istri za koji postoji
nekoliko mogućnosti korištenja. To su izvoz plina u Italiju po nižim
cijenama, proizvodnja električne energije u novoj elektrani na plin
kod Pule, izgradnja plinovoda Pula-Rijeka-Karlovac-Samobor i plasman
plina u sjevernu Hrvatsku te korištenje plina u Termoelektrani
Plomin.
Ukoliko se HEP odluči za proizvodnju električne energije, to bi
značilo godišnji dohodak od 60 milijuna američkih dolara, uz puno
korištenje plinovoda od plinskog polja do Pule i dodatno ulaganje od
100 milijuna dolara za novu elektranu koja bi koristila plin kod
Pule.
Kako su istaknuli u HEP-u, postoje i dva moguća rješenja izvedbe
elektrane snage 110 MegaWata (MW) koja bi koristila sjevernojadranski
prirodni plin. To su kombi plinskoturbinska elektrana (PTE) s pretežito
uvoznom opremom te kombi dizelska elektrana (DE) s pretežito domaćom
opremom.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da u cijeni kilowatsata nema
bitnije razlike između ta dva rješenja pa stručnjaci HEP-a zasada
govore u prilog gradnje kombi dizelske elektrane.
Naime, kombi DE može raditi koristeći dva ekonomična goriva i to
prirodni plin i teško loživo ulje, dok kombi PTE može ekonomično
raditi samo korištenjem prirodnog plina.
U izgradnji kombi DE domaća industrija može sudjelovati sa 70 posto
dok u kombi PTE sa samo 30 posto udjela. Najveći udjel očekuje se od
domaće proizvodnje dizelskih motora primjerice pulskog Uljanika te,
primjerice, Končar-Elektroinudstrije.
Pogon i održavanje kombi DE puno su jednostavniji i učinkovitiji kod
pretežito domaće elektrane nego kod uvozne, dok je i cjelogodišnja
potrošnja sjevernojadranskog plina bolje osigurana kod ispada ili
remonta agregata elektrane u kombi DE koja ima veći broj agregata nego
u kombi DE s jednim ili najviše dva agregata, istaknuli su u HEP-u.
(Hina) at sbo
050957 MET sep 97