ZAGREB, 3. rujna (Hina) - U razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava do 2010. godine bit će uloženo približno osam milijardi njemačkih maraka, od čega će se na proizvodne kapacitete odnositi 46 posto, na prijenosne 16 posto te
distribucijske 38 posto, procijenili su u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP).
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - U razvoj hrvatskog elektroenergetskog
sustava do 2010. godine bit će uloženo približno osam milijardi
njemačkih maraka, od čega će se na proizvodne kapacitete odnositi 46
posto, na prijenosne 16 posto te distribucijske 38 posto, procijenili
su u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). #L#
U tim će ulaganjima, kako su istaknuli, udjel inozemnog kapitala biti
približno 60 posto, poglavito u zajedničkim ulaganjima u buduće
proizvodne objekte.
Naime, HEP do godine 2010. planira dovršiti izgradnju Termoelektrane
(TE) Plomin 2 i povećati pouzdanost TE Plomin 1, dograditi
Termoelektranu-Toplanu (TE-TO) Zagreb i zamijeniti dotrajale
generatore pare novim kotlovima utilizatorima i plinskim
turboagregatorima jačine dva puta po 70 MegaWata (MW) te
revitalizirati parnu turbinu od 32 MW.
Osim toga, HEP će do 2010. godine preseliti dva plinska turboagregata
snage dva puta po 26 MW iz Plinske Termoelektrane Dujmovače iz Splita
u EL-TO Zagreb, te postrojenje dograditi s dva kotla utilizatora.
HEP će također u istom razdoblju izgraditi plinsku kombi elektranu
Jertovec snage 180 MW, te izgraditi TE na uvozni kameni ugljen snage
dva puta po 350 MW i izgraditi barem tri hidroenergetska objekta Novo
Virje, Kosinj i Čaprazlije ukupne snage otprilike 200 MW.
Krajem 1996. godine HEP je izradio i usvojio značajan strategijski
dokument, kojim je definirao poslovnu politiku razvoja
elektroenergetskog sektora u srednjoročnom razdoblju do 2010. godine.
Buduće potrebe za izgradnjom elektroprivrednih objekata i postrojenja
temelje se na procjeni porasta potrošnje električne energije u
Hrvatskoj prema kojem se u razdoblju do 2010. godine očekuje prosječni
godišnji prirast potrošnje od četiri posto.
To, po mišljenju stručnjaka HEP-a, zahtijeva izgradnju novih
kapaciteta za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne
energije, te modernizaciju, obnovu i revitalizaciju postojećih
elektroenergetskih resursa.
Kako su istaknuli u HEP-u, posebna pozornost pritom je posvećena
zaštiti okoliša.
Tako planiraju i popravljanje ekološkog stanja elektroenergetskih
objekata. Stoga je jednim od najvažnijih elemenata poslovne politike
označeno zadovoljavanje svih ekoloških normi na postojećim i budućim
lokacijama elektroenergetskih objekata, sukladno normama modernih
europskih elektroprivreda.
Kako su istaknuli u HEP-u, ukupni novi potencijal proizvodnih
objekata bit će reda veličine 1500 MW, a na njega će se nadovezivati
izgradnja potrebne prijenosne i distribucijske mreže, kao i obnova i
rekonstrukcije dijelova mreže visokog, srednjeg i niskog napona.
(Hina) at sbo
031047 MET sep 97