KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - U sklopu cjelovite reforme kaznenoga zakonodavstva, kojom će se to područje uskladiti s odredbama hrvatskog Ustava, ali i najvažnijim međunarodnim odredbama o zaštiti temeljnih ljudskih prava, hrvatska je Vlada dostavila u saborsku proceduru konačni prijedlog zakona o kaznenom postupku, koji će se na jesenskomu zasjedanju naći pred saborskim zastupnicima. #L# Kako se navodi u obrazloženju prijedloga, glavni poticaji za novo reguliranje kaznenoga postupka, osim usklađivanja toga zakonskoga gradiva s ustavnim odredbama i međunarodnim pravnim odredbama na snazi u Hrvatskoj, bili su pojava novih uzroka i oblika kriminaliteta, posebno organiziranoga, te rasterećenje kaznenoga pravosuđa i uvođenje takvih postupovnih pravila koja će omogućiti brže i djelotvornije rješavanje kaznenih predmeta. Cilj kaznenoga postupka je da se sudskom odlukom ustanovi umjesnost tvrdnja i zahtjeva iznesenih u optužbi, odnosno je li počinjeno kažnjivo djelo, tko ga je počinio te može li se počinitelju izreći kazna ili druga mjera predviđena materijalnim kaznenim pravom. Kazneno procesno pravo, dakle, rezultat je odnosa tih oprječnih težnja - za djelotvornošću kaznenoga pravosuđa i postupka, koja zahtijeva da svaki poznati počinitelj kažnjiva djela bude uhvaćen i kažnjen - te za zaštitom prava građana, koja zahtijeva da se spriječi neutemeljen kazneni progon i osuda nevine osobe. Novi prijedlog donosi najviše novosti u prethodni postupak, u kojem se tijekom istrage na zakonit način skupljaju dokazi potrebni za odluku o tome hoće li se podignuti optužnica. On počinje predistražnim postupkom, koji još nije postupak pred sudom i događa se prije njegova pokretanja, a u praksi najčešće počinje policijskim izvidima. Novost je pravo državnog odvjetnika da za prikupljanje obavijesti potrebnih za odlučivanje o kaznenoj prijavi i sam povede razgovore, ne samo s prijaviteljem kažnjiva djela nego i s osumnjičenikom i drugim osobama. I policija dobiva nove ovlasti, ali i nove obveze. Naime, da bi se povećala policijska djelotvornost, kad su posrijedi teža kažnjiva djela protiv Republike Hrvatske i protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, počinitelji kojih pokazuju povećanu opasnost i za koja je predviđen zatvor od pet i više godina, policija će se moći koristiti posebnim operativnim "prikrivenim" mjerama. One se odnose na tajnu opservaciju (nadzor i tehničko snimanje telefonskih i drugih razgovora na daljinu, snimanje privatnih prostorija te tajno praćenje osoba i predmeta) ili pak na prodor u kriminalne skupine (upotreba prikrivenih istražitelja te simulirani otkup predmeta ili davanje potkupnine). Međutim, te se mjere mogu primijeniti samo ako opstoji osnovana sumnja da je tko počinio neko od kažnjivih djela za koja su takve mjere predviđene, propisan je djelokrug sudskoga tijela za njihovo određivanje, vremensko ograničenje njihove primjene te, što je posebno važno, procesna sankcija ako su pribavljeni podatci dokazno neuporabivi i ako su pri određivanju ili primjeni mjera nastale bitne procesne povrjede. Ako su posrijedi vrlo teška kažnjiva djela, koja su počinile organizirane kriminalne skupine, koje su pak u prijedlogu nazvane zločinačkim organizacijama, državni će odvjetnik moći donijeti odluku o odustajanju od progona jednog od pripadnika te organizacije, ako on omogući djelotvorno otkrivanje kažnjivih djela i drugih članova organizacije. Osoba za koju se sumnja da je počinila kažnjivo djelo (osumnjičenik) i koja je uhićena, ima već u predistražnom postupku jamstva obrane: pravo na poznavanje predmeta optužbe, pravo na branitelja i pravo na šutnju. Uhićenoga osumnjičenika redarstvene vlasti moraju ne samo upozoriti na ta njegova prava već mu ih i omogućiti. Novost je i mogućnost vrlo brza svršetka glavne rasprave i sama kaznenoga predmeta, ali samo ako optuženik nakon čitanja optužnice izjavi da se glede svih točaka optužbe smatra krivim. Time bi izostala rasprava o krivnji i glavna bi se rasprava pretvorila u procjenu izbora i odmjere kazne. Propisan je i postupak naknade štete i rehabilitacije neopravdano osuđenih u razdoblju komunističke vlasti, koji će imati pravo zatražiti reviziju i poništenje osuđujuće odluke ako je bila riječ o političkim kažnjivim djelima ili drugim kažnjivim djelima za koja je osuda izrečena zbog zlouporabe političke moći. (Hina) rd mc 291134 MET aug 97