WASH. POST, 20. VIII., CRNA GORA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 20. VIII. 1997. Ljubav i mržnja na Balkanu "Odlomak klasične knjige o Balkanu 'Crno janje i sivi sokol' autorice Rebecce West govori o tome kako ju je u pariškoj hotelskoj sobi probudio 'nedovoljno privatni život mojih susjeda'. Spisateljica je čula zvuk tri snažna udarca i jecanje žene koja je vikala 'Balkan! Balkan!'. Je li žena vikala od boli ili užitka nije bilo jasno, i to je ono zbog čeg je njezin uzvik bio toliko intrigantan. 'Balkan' je geopolitički termin koji označava više od samog mjesta - on označava zadovoljstvo i bol, sve ono što je tamno i misteriozno i veselo i magično u ljudskim strastima. Da je ta žena vikala 'Srednji istok!' ili 'Australija! Australija!' ne bi govorila toliko. Nu 'Balkan! Balkan!' je nešto drugo. Ta riječ. To mjesto", piše Peter Maas. "Čudna privlačnost Balkana tema je vrijednog povijesnog romana Starling Lawrencea pod nazivom 'Crna Gora'. To je priča o mladom britanskom pustolovu kojeg su 1908. poslali u Crnu Goru da prikuplja vojne informacije i planinsko cvijeće za moćne političare kod kuće. Auberon Harwell, botaničar/uhoda, očekuje da će njegov put biti elegantni izlet, način da barem na trenutak ostavi dosadu života u Londonu. Harwell je u srži snažan, svjetlook i samouvjeren, proizvod britanske aristokracije. U Crnoj Gori dobiva više nego što je očekivao, što je često slučaj s autsajderima koji kroče na Balkan. Okružen je ljubavlju, bijesom i nasiljem koji ga zavedu, obuzmu; povratka nema. Radnja je jednostavna. Harwell se nakratko zaustavlja u gradu Cetinje i zaljubljuje u britansku učiteljicu. Ubrzo odlazi u planine, gdje živi sa srpskom obitelji glava koje je jednonogi ratnik opisan kao 'junak nad junacima'. Danilo Pekočević ima sina Tomu za kojeg očekuje da će poći njegovim stopama te se boriti za oslobađanje Srba iz Crne Gore od tiranije - bila to tiranija Turaka ili Austrijanaca. Danilova žena, Sofija, ima druge zamisli i želi da njezin sin emigrira u Ameriku kako bi izbjegao tragediju koja ga zasigurno čeka u Crnoj Gori, stjenovitoj zemlji s previše junaka i premalo sreće. Harwell postaje obuzet tom obitelji i njihovom sudbinom te se zaljubljuje u Sofiju, iako bez namjere da ugrozi njezin brak. Knjiga se zatim primiče Tominoj zabranjenoj ljubavi prema Muslimanki. (...) Priča i način pripovijedanja klasični su. Radnja obuhvaća putovanje Britanca u misteriozno područje Balkana gdje se zaljubljuje i promatra manipulacije carstava i barbarizam seljaka. On se prosvijetljuje i istodobno ostaje bez iluzija; u isto se vrijeme nalazi i gubi. Ustaljen oblik naracije također je i nedostatak knjige. Neki bi taj stil pisanja nazvali elegantnim, a neki pompoznim; autor gravira uporabi klišeja. U jednoj sceni Harwell u kadi misli o učiteljici za kojom žudi, a te misli 'stvaraju žudnju u njegovim slabinama kakvu je rijetko iskusio.' Ovisno o ukusima, stil je smiješan ili dražestan. Taj rizik je Lawrencu poznat: On je zamjenik urednika izdavačke kuće W. W. Norton, i ovo je njegova druga knjiga poslije dobro primnljene zbirke kratkih priča 'Legaciea'. (...) Prava kušnja povijesnog romana jest evocira li razdoblje te govori li nam i o sadašnjosti. Odgovor je pozitivan. Knjiga je pronicljiva. Ratnički mentalitet srpskih seljaka dobro je opisan, kao i štetne manipulacije carstava koja ne mogu ostaviti narod na miru. Ljubav između Tome i Muslimanke, koja je naravno osuđena na propast, podsjetnik je nemoći da se oslobodi iz ruku preduvjerenja i povijesti. Tako je bilo na Balkanu, te gotovo svugdje na planetu; a kao što nam sukob u Bosni pokazuje, i danas je tako. Završetak knjige ispričan je na početku, pa možemo reći da Toma ostavlja Crnu Goru i odlazi u Ameriku, dajući prednost dobrom životu radije nego domaćim vrijednostima; to je mudar, iako tužan izbor. A što je s junakom priče Auberonom Harwellom? Na Balkanu treba sklopiti dogovor s vragom i Harwell ga možda i nesvjesno čini. Tamo možete naučiti istine koje bi vam oastale skrivene u drugim državama, kao što je ona iz koje je Harwell došao; možete voljeti ženu na način na koji ne biste mogli kod kuće, i sve te stvari mijenjaju Harwellov život. No sve ima svoju cijenu. Jedan od paradoksa jest da baš kao što je za Tomu dobro da ode iz Crne Gore, za Harwella je dobro da ostane. Ovdje nema dovoljno prostora da objasnim zbog čega; čovjek mora pročitati knjigu, a čak i tada , odgovori bi mogli izmicati i biti jednako intrigirajući kao i uzvik 'Balkan! Balkan!' koji je Rebeccu West probudio prije toliko godina." 220313 MET aug 97