ANKARA, 20. kolovoza (Hian)- Tursko-armenski odnosi opterećeni mnogim povijesnim problemima, mogli bi, zahvaljujući najnovijim potezima vlade u Ankari, krenuti uzlaznom putanjom.
ANKARA, 20. kolovoza (Hian)- Tursko-armenski odnosi opterećeni mnogim
povijesnim problemima, mogli bi, zahvaljujući najnovijim potezima
vlade u Ankari, krenuti uzlaznom putanjom. #L#
Naime, u odluci premijera Mesuta Yilmaza da gospodarski ojača područja
i gradove na granici s Armenijom mnogi vide i pokušaj Turske da
normalizira svoje gospodarske i trgovinske odnose s tom bivšom
sovjetskom republikom.
Izvori bliski turskom ministarstvu vanjskih poslova naglašavaju
spremnost novog otvoranja odnosa Ankare prema Erivanu, ali pod uvjetom
da se na zadovoljavajući način razriješi armensko-azerbejdžanski spor
oko Nagorno Karabaha. Inače, armenska strana je, barem dosad, odbijala
sve pritiske da napusti to prijeporno područje koje je zaposjela u ratu
s Azerbejdžanom neposredno nakon stjecanja neovisnosti 1991. Turska
se u tom sporenju potpuno stavila na stranu Azerbejdžana u kojem živi
istovjetan turski narod.
Prema riječima guvernera provincije Igrir Šemsettina Uzuna, koji se
prije nekoliko dana vratio iz posjeta Armeniji, postoje izgledi za
otvaranje dva granična prijelaza od ključne važnosti za poboljšanje
tursko-armenskih gospodarskih i trgovinskih odnosa. Tom prilikom je
dogovoreno da se granični prijelazi i prilazne ceste obnove. Vjeruje
se da bi tom ophodnjom trgovinska razmjena između dviju susjednih
zemalja mogla dostići 500 milijuna dolara, što je dva puta više od
trgovine s Azerbejdžanom i pet puta s Gruzijom.
Da bi se potaknuli takvi napori 3. svibnja je ustanovljen
tursko-armenski poslovni odbor za razvitak koji je održao prvi
sastanak od 1. do 5. kolovoza u Erivanu. Sigurno je, međutim, da ti
nagovještaji otopljavanja tursko-armenskih odnosa itekako zabrinjavaju
vrlo bliski Azerbejdžan. Vjerojatno da bi umirio bratsku azersku
subraću turski šef diplomacije Ismail Cem je najavio skorašnji posjet
Bakuu, gdje se očekuje i njegov prijem kod predsjednika Hajdara
Alijeva.
Turska je prije više od godinu dana dopustila armenskim civilnim
zrakoplovima da prelijeću njezin teritorij, što je bio prvi znak
popuštanja zategnutosti na relaciji Ankara-Erivan. Ti odnosi su,
posebice s armenske strane, bili opterećeni tvrdnjama za genocid više
od milijun njegovih stanovnika koji su navodno počinili turski vojnici
1915. Turska je odbacivala takve tvrdnje kao pretjerane i
neutemeljene, spominjući da je tijekom sukoba u tom razdoblju moglo
nastradati oko 300.000 Armena.
U svakom slučaju, postoje mnogi znaci da će Cem prenijeti odlučnost
svoje zemlje da pruži svoj doprinos međunarodnim naporima za mirno
razrješenje problema Nagorno Karabaha. Znakovito je da su svi
dosadašnji pokušaji Minske skupine, koja djeluje u okviru Organizacije
za sigurnost i suradnju u Europi bili neuspješni. Sada su sve
"zakavkaske oči" okrenute prema Washingtonu koji je najavio veće
angažiranje u razriješavanju prijepornog Nagorno Karabaha.
(Hina) sk sd
201606 MET aug 97