BBC - 19. KOLOVOZA, TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 19. VIII. 1997. Londonski 'The Times' posvetio je danas međusobnim sukobima bosanskih Srba svoj uvodnik. 'The Times' ističe kako se u Bosni i Hercegovini britanske snage u teoriji nalaze u neutralnoj misiji, ali da u praksi zapravo štite vlast predsjednice republike srpske Biljane Plavšić. Predsjednica Plavšić svakako nije baš prava heroina budući da je ekstremni nacionalist koji je '92. godine grlio počinitelje etničkog čišćenja, piše 'The Times' u svom uvodniku. Kada se njen glavni protivnik Radovan Karadžić poslije daytonskog sporazuma morao povući iz javnog života, ona je bila njegov izbor kao prihvatljiva zamjena. Ali gospođa Plavšić pokazala se malo manje prihvatljiva nego što se mislilo. Pod američkim pritiskom ona je izrazila svoju spremnost da poštuje Daytonske sporazume, a osobno njezino poštenje i politička hrabrost moralno su je odvojili od paljanskog trija ratnih profitera čiju je nezakonitu vladavinu ona obećala dovršiti. Širom Srpske, te na svakoj razini administracije, oni koji su najviše sudjelovali u ratnim nedjelima te u profiterstvu koje je pratilo borbe činili su to u ime ove trojice. A oni su Radovan Karadžić, osumnjičenik za ratne zločine i bivši predsjednik koji još uvijek prkosi Daytonu te ima najviše ovlasti u rukama, Momčilo Krajišnik, stari Karadžićev saveznik čije članstvo u tripartitnom bosanskom saveznom predsjedništvu golema prepreka miru i Dragan Kijac, čijih je 30 tisuća naoružanih pripadnika snaga sigurnosti umješano u sve, od nadzora nad crnim tržištem do prisluškivanja brzoglasnih linija Biljane Plavšić i njenih saveznika. Presuda protiv odluke Biljane Plavšić o održavanju prijevremenih izbora koje je donio Ustavni sud jasan je primjer onoga što je ona nazvala terorom koji sprječava ljude da kažu ono što misle. Jovo Rosić, sudac koji je izrazio potporu predsjednici prebijen je tako divljački da je završio u bolnici. Gospođa Plavšić ima potporu sa zapada da organizira izbore unatoč odluci suda. Na njima bi ona mogla lako izgubiti, a vjerojatno i hoće ne bude li imala pristup medijima kako bi prenosila svoje poruke srpskim glasačima. To je praktična pomoć koju zapad mora dati uz opremu pod nadzorom NATO-a. Unatoč tome što je tvrdi nacionalist gospođa Plavšić je barem dovoljno realistična da za Clintonova izaslanika u Bosni Richarda Holbrooka kaže: 'Amerikanac ili ne, trebamo ga'. U takvom realizmu leži i ono malo nade što je ostalo za trajni mir, zaključuje danas 'The Times' u svom uvodniku. 'The Financial Times' ponovo se bavio omiljenom temom, zajedničkom europskom valutom polemizirajući o najčešćoj rečenici koja se ovog ljeta ponavljala na tržištu novca a glasi 'Euro će biti slab'. Mnogi trgovci vjeruju kako će jedinstvena europska valuta po jačini biti daleko od snage njemačke marke čija je vrijednost rasla uglavnom stalno u posljednjih 55 godina. Budući da se marka smatra kao eurova zamjena, trgovci su je prodavali. Vrijednost joj je pala 5 posto u odnošaju na dolar prošlog mjeseca dostigavši najnižu razinu zadnjih osam godina, a oporavila se tek u posljednja dva tjedna. Ali tržište ne mora imati pravo. Euro bi mogao biti jak baš kao i marka, tvrdi novinar 'The Financial Timesa'. Argumenti za slabi euro stoji na tri noge. Prva, tržište očekuje da će monetarna unija biti velika koje će sačinjavati i do 11 članica osnivača u siječnju '99. godine, a uključivat će i takve povijesno slabe valute kao što su talijanska lira, španjolska peseta i portugalska škuda. Kriteriji za ulazak u monetarnu uniju bit će vjerojatno labavi te će dopuštati onima koji se budu uključivali da unesu visoke proračunske manjkove pa će tako oslabljivato euro. Drugi potporanj je pretpostavka da Europa pati od strukturnih gospodarskih problema. Gospodarstvenici tvrde kako previše daje za socijalno osiguranje uzrokujući tako visoku stopu nezaposlenosti i nizak gospodarski rast. Treći argument, euro nema nikakav pedigre. Središnje banke žele zadržati dolar i marku jer su se dokazali kao snažne valute. Budući da euro nema prošlosti dužnosnici tih banaka pretvarat će marke u dolare radije nego u eure. Ali, citira 'The Financial Times' stručnjake, gospodarstvo zemalja europske monetarne unije trebalo bi se oporaviti do siječnja 1999. godine. Stopa inflacije već je u prosjeku samo oko dva posto. To je dobar znak za euro. Uz strogu monetarnu politiku zemlje članice unije morat će stimulirati svoje gospodarstvo smanjivanjem poreza. To bi pak trebalo pomoći gospodarski rast, još jedan plus za euro. Porezi su visoki širom Europe ove godine kako bi se smanjili deficiti vlada, ali stručnjaci tvrde - 'Ovo su najstroži proračuni koje ćete ikad vidjeti u Europi'. Uz to, dodaju stručnjaci, mnoge europske zemlje i tvrtke smanjuju potrošnju na socijalno osiguranje. I to bi trebalo pomoći rast. Napokon, mnoge će središnje banke htjeti držati euro u zalihama, tvrde neki gospodarstvenici. Oni odbijaju stajališta po kojima središnje banke žele samo snažne valute kao pričuvu. Da je to slučaj onda bi banke bile pune švicarskih franaka, nizozemskih guldena i japanskih jena. Zapravo dolar je najpopularnija valuta za pričuve jer je njegova vrijednost pokazivala tendenciju prema padu. Banke znaju da mu vrijednost neće rasti, pa ih time tjerati u devalvacije. Euro bi trebao imati isto dominantnu ulogu na svjetskom tržištu', citira zagovornike eura 'The Financial Times'.(...)(BBC) 200210 MET aug 97