VOA - 19. KOLOVOZA, HRVATSKI SINDIKALCI U AMERICI

GLAS AMERIKE - VOA U okviru programa Transit američke agencije USAID, a u organizaciji Instituta slobodnih američkih sindikata u Washingtonu boravi skupina od 12 hrvatskih sindikalaca. Od ukupno 50 sindikalnih predavača iz Hrvatske tijekom niza seminara održanih prošle godine odabrano je njih 12 kako bi za posjeta Sjedinjenim Državama naučili učinkovito voditi seminare za sindikalne povjerenike. Oni će posjetiti i Baltimor i Philadelphiju gdje će se susresti s tamošnjim sindikalnim čelnicima. Štrajk transportnih radnika udružbe UPS, jedan od najvećih štrajkova u Sjedinjenim Državama u posljednjih nekoliko godina sindikalci iz Hrvatske pomno prate i uspoređuju američka iskustva s vlastitima u domovini. Prilog pripremio Damir Bebić. "Sindikalci iz četiri središnjice s kojima smo razgovarali slažu se u ocijeni da im je izobrazba od strane američkih kolega korisna te da će neka od stečenih iskusatava moći primjeniti u sindikalnom djelovanju u Hrvatskoj. Ali to je jedina tema o kojoj je njihovo stajalište bilo jedinstveno. Razjedinjenost hrvatske sindikalne pozornice naime i ovom je prigodom došla do izričaja. Kako u pogledima na gospodarsko stanje u Hrvatskoj, tako i na glavni uzrok većine nesuglasica, podjelu sindikalne imovine. Mario Iveković predsjednik gradskog povjereništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za grad Zagreb ocjenjuje kako su gospodarske prilike u Hrvatskoj prilično teške. = Ono čime se trenutno naša središnjica najviše bavi, imamo trenutno akciju pokušaja rješavanja problema neprimanja plaća jer je to još uvijek vrlo česta pojava u Hrvatskoj. Još uvijek negdje između 10 i 15 posto zaposlenih u Hrvatskoj za svoj rad ne prima uopće plaću, a još veći broj je prima neredovito. Predstavnici koordinacije Hrvatskih sindikata javnih službenika i činovnika i Matice hrvatskih sindikata javnih službi upozorili su kako ni u njihovim granama stanje nije puno bolja. Arna Bušljeta, dopredsjednica Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Hrvatske istaknula je kao jedan od osnovnih problema hrvatskog bankarstva nesređenost bankarskog sustava. S duge strane Krešimir Rožman, tajnik Matice hrvtskih sindikata javnih službi osvrnuo se na stanje u školstvu. = Prosvjeta je nepopunjena. Doduše visoko obrazovanje nije toliko, ali osnovne škole pogotovo, oni nemaju dovoljno ljudi. Ali imaju stalno, koliko ja znam, negdje 10 posto manjka. Kako riješiti to da ima dovoljno ljudi? Jasno je jer odgovor uvijek naravno može biti jednostavan da se ljude stimulira da hoće to raditi. Kako se ljude može stimulirati? Plaćama i uvjetima rada. Razmišljanje Mladena Šimića, voditelja županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata drukčija su. On naime tvrdi kako gospodarski pokazatelji upućuju na to da se stanje u Hrvatskoj stabiliziralo. = Mi imamo definitivo stabilnu rutu, nove zakone koji idu u jednom smjeru koji nije neoliberalan, koji ipak ima tu socijalnu komponentu u sebi, što su njihovi sindikati uvjetima zadovoljni,... Danas imamo definitivno povećanje primanja i ona su praktički svakim danom ipak sve veća i veća. A kako podijeliti sindikalnu imovinu? Mario Iveković iz Saveza samostlnih sinikata Hrvatske u čijem posjedu se nalazi najveći dio sindikalne imovine smatra da će se do najpravičnije podjele doći socijalnim izborima. To znači da svi zaposleni u Hrvtskoj izađu na izbore i daju glas središnjici za koju žele da postane vlasnikom sindikalnih nekretnina. Imovina bi se potom podjelila prema postotku dobivenih glasova. Arna Bušljeta i Krešimir Rožman također se zalažu da sindikati sami rasprave to pitanje. (...) Hrvatska udruga sindikata pak na opće zgražanje svojih kolega zalaže se za pomalo nevjerojatnu opciju. Ponovno Mladen Šimić iz HUS-a. = Mi se iskreno nadamo da će se sindikati dogovoriti, tu su vrlo oprezni, a za arbitra smo mi predvijedjeli da to praktički bude država. Dakle ako se ne možemo dogovoriti između sebe onda neka se napravi jedno, kako bih to nazvao? Neka se vidi tko s koliko članova raspolaže i neka se onda i imovina dade na korištenje sindikatima, dakle ne u vlasništvo nego na korištenje sinikatima... Ovakav neobičan prijedlog produbio je nepovjerenje između HUS-a i nekih drugih središnjica. Krešimir Rožman nam kaže da je riječ o katastrofalnom prijedlogu koji bi išao direktno na štetu sindikata. Time se Vladi, smatra on, otvara mogućnost manipulacije da putem imovine ucjenjuje sindikate, odnosno da preferira one koji će joj biti skloniji i manje se buniti. Prema zakonu sindikatima je dano šest mjeseci za dogovor, a potom imovina prelazi pod upravu Vlde. S obziron na potpuno suprotna stajališta sindikalnih središnjica najsigurnije je da će se upravo to i dogoditi."(VOA) 200209 MET aug 97