ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Uslijed promjene ekoloških okolnosti čaplje napuštaju svoja tradicionalna staništa u Hrvatskoj. Nekad ih je za razliku od današnjice ugrožavala - moda, piše Darko Getz u ekološkom ogledu o razlozima
nestanka čaplji iz Kopačkog i Kolodjvarskog rita.
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Uslijed promjene ekoloških okolnosti
čaplje napuštaju svoja tradicionalna staništa u Hrvatskoj. Nekad ih je
za razliku od današnjice ugrožavala - moda, piše Darko Getz u
ekološkom ogledu o razlozima nestanka čaplji iz Kopačkog i
Kolodjvarskog rita. #L#
Prema Getzu, hrvatski, madžarski, poljski i turski velikaši kitili su
svoje kalpake i čalme čapljinim perima. Na velikoj je cijeni bilo
"uresno perje" bijele čaplje. Čapljinim perima ukrašavani su šeširi
dama prošlostoljetnog Pariza, Beča, Pešte, Londona, Zagreba, Pule i
drugih europskih gradova. Ni jedan šešir značajnije dame nije mogao
proći bez "aigretta" - ukrasa od čapljinih pera. U lovu na pera lovci
su odlazili u ondašnju južnu Ugrasku, te su slijedili ptice sve do
delte Dunava. Za lijepo učuvano pero lovac bi dobio i po deset
forinti, a trgovac šeširima i daleko više. U knjizi "Materialen zu
einer Ornis Balcanica" Othomar Reiser opisuje jedan od pravih pokolja
čaplji: "S ubijenih ptica skidao bi se dio hrpta na kojem su se
nalazila ukrasna pera i koža s vrata s produljenim perjem. Ovi
svlakovi bi se impregnirali nekom tekućinom i ostavljali na tratini da
se suše, dok bi se ostaci čaplji zakopavali u zemlju".
"Otkriće" trajnijih umjetnih ukrasnih pera spasilo je bijelu čaplju
od istrebljenja.
(Hina) ld
141132 MET aug 97