GS: ZNAČAJKE HRVATSKOG FINANCIJSKOG SUSTAVA U PROŠLOJ GODINI

ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Povećan broj banaka u Hrvatskoj, odvijanje procesa sanacije u četiri najveće hrvatske banke, znatan rast prihoda banaka, štedionica i ostalih financijskih institucija, smanjenje kamatnih stopa na međubankarskom tržištu koje je pogoršalo odnos prihoda i rashoda od kamata u bankarskim institucijama te ostvarenje neto dobiti na razini sektora glavne su značajke hrvatskog financijskog sektora u prošloj godini, stoji u "Informaciji o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka, štedionica, ostalih financijskih institucija i društava za osiguranje u 1996. godini" koju je izradio Zavod za platni promet (ZAP). #L# U Hrvatskoj su prošle godine djelovale 264 financijske institucije i to 60 banaka, 22 štedionice, 161 ostala financijska institucija u koje se ubrajaju štedno-kreditne zadruge, štedno-kreditne službe i drugi financijski posrednici te 21 društvo za osiguranje, podaci su ZAP-a. Na temelju godišnjih statističkih izvještaja spomenutih institucija ZAP je izradio "Informaciju o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka, štedionica, ostalih financijskih institucija i društava za osiguranje u 1996. godini". Prema tim podacima, lanjski prihodi banaka, štedionica i ostalih financijskih institucija dosegnuli su 11,02 milijarde kuna, tj. 40,1 posto više nego 1995. godine. Rashodi su istodobno porasli 8,8 posto na 10,46 milijardi kuna. Izuzmu li se prihodi i rashodi ostvareni u bankama u kojima se tijekom prošle godine odvijao proces sanacije, a to su Slavonska, Riječka i Splitska banka te Privredna banka Zagreb, rast je prihoda financijskih institucija iznosio 21,6 posto, a rashoda 16,7 posto, što zorno pokazuje prve rezultate spomenutih procesa. Financijske institucije koje su ostvarile dobit iskazale su ukupnu dobit tekuće godine od 604 milijuna kuna, 26,8 posto veću nego godine ranije, dok je 30 financijskih institucija koje su lani poslovale s gubicima, iskazalo gubitak od 186 milijuna kuna, odnosno 92 posto manji nego 1995. U prihodima financijskih institucija banke su sudjelovale s udjelom od 94,4 posto, dok su s nešto većim udjelom, od 94,6 posto, sudjelovale u rashodima. Štedionice su u prihodima sudjelovale s udjelom od jedan posto, a u rashodima s 0,9 posto. Od ostvarene dobiti financijskih institucija, 90 posto je ostvareno u bankama, a 2,8 posto u štedionicama, dok su istodobno 86 posto spomenutog gubitka iskazale banke, a 1,7 posto štedionice. Prihodi banaka, štedionica i drugih financijskih institucija gotovo su u cijelosti ostvareni u redovnoj djelatnosti - samo je 0,5 posto prihoda ostvareno izvanredno. Prošle je godine smanjen udjel prihoda od kamata u ukupnim prihodima s 55,5 posto na 51,4 posto te prihoda od provizija i naknada sa 16,3 na 13,6 posto. Prihodi od vrijednosnih papira zadržali su preklanjsku razinu - 0,4 posto, dok se udjel kategorije ostalih prihoda uvećao s 27,4 na 34,1 posto. Inače, 54,8 posto "ostalih prihoda" odnosi se na ostale prihode ostvarene u četiri banke u sanaciji, a riječ je uglavnom o ponovnim vrijednosnim usklađivanjima, koja se provode ukidanjem ranije izvršenog ispravka vrijednosti ili rezerviranja, ukoliko je došlo do naplate potraživanja ili ako je došlo do smanjenja rezerviranja kod ponovne procjene rizika. Lani su u financijskom sektoru, najviše porasli ostali prihodi, 74,8 posto u odnosu na 1995, slijede izvanredni prihodi s rastom od 73,4 posto, prihodi od vrijednosnih papira s 37,6 posto, a tek onda prihodi od kamata s porastom od 29,7 posto. Među troškovima, najviše su porasli troškovi kamata, 30,3 posto u odnosu na godinu ranije, a potom opći administrativni troškovi, za 23,4 posto. Udjel izvanrednih rashoda u ukupnim rashodima samo je 0,1 posto. Udjel troškova kamata lani je uvećan s 24,2 na 29 posto, općih administrativnih troškova s 20,1 na 22,8 posto, dok je udjel troškova provizija i naknada smanjen s 3,5 na 3,1 posto, a kategorije ostalih troškova s 49,8 na 42,7 posto. Najizrazitiji pad troškova lani je zabilježen u Riječkoj i Splitskoj banci, u kojima je lani uspješno okončan proces sanacije. Inače, u bankama je lani u prosjeku bilo zaposleno 17.340 djelatnika, a prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 2971 kunu. U štedionicama je bilo u prosjeku 207 zaposlenih, a u ostalim financijskim institucijama 417, dok je prosječna neto plaća u štedionicama iznosila 3068 kuna, a u ostalim financijskim institucijama 2641 kunu. (Hina) dš sbo 131121 MET aug 97