SOFIJA, 12. kolovoza (Hina/AFP) - Bugarska, teško pogođena gospodarskom krizom, zabilježila je ove godine europski rekord najniže stope nataliteta te je danas doista rijetka pojava vidjeti dijete na ulicama Sofije.
SOFIJA, 12. kolovoza (Hina/AFP) - Bugarska, teško pogođena
gospodarskom krizom, zabilježila je ove godine europski rekord najniže
stope nataliteta te je danas doista rijetka pojava vidjeti dijete na
ulicama Sofije. #L#
Stopa nataliteta koja je iznosila 11,7 rođenih na tisuću stanovnika
1990. godine, neposredno nakon pada komunističkog režima, pala je na
8,6 1996. godine te dosegla 7,89 na tisuću u prvih šest mjeseci ove
godine.
Rekord slabog nataliteta prošle je godine držala Letonija s 8,5
rođenih na tisuću stanovnika, prema podacima bugarskog Nacionalnog
instituta za statistiku.
"Moja plaća odgovara protuvrijednosti od 130 DEM, a moj je suprug,
inženjer, nezaposlen. Paket mlijeka u prahu stoji 17 DEM, a dječja
kolica 160 DEM. Kako da sanjamo o djeci?", pita se Rumjana,
32-godišnja nastavnica. Bračni je par napustio glavni grad i nastanio
se u selu nedaleko Sofije te, da bi preživjeli, to dvoje
intelektualaca uzgaja stoku i sadi povrće. Suprug, uz to, vozi i taxi.
Žene koje ipak žele roditi dijete, na samom se porodu suočavaju s
dodatnim poteškoćama. "Morala sam u bolnicu, kojoj takve stvari
nedostaju, donijeti rukavice i kirurški konac, vatu i kutiju mlijeka
Humana. Kako bih si osigurala dobru njegu, bila sam prisiljena
liječniku dodatno platiti", priča mlada majka Maja.
Pučanstvo koje je brojilo skoro 9 milijuna ljudi 1988. godine
smanjeno je na 8,2 milijuna 1997., a Bugarska doživljava pad
nataliteta od 1990., prve godine nakon pada komunističkog režima.
Pučanstvo stari te je svaki treći Bugar u mirovini. Broj brakova pao
je za 40 posto između 1990. i 1995. godine i bilježi stabilnu silaznu
tendenciju. Pobačaji su trenutno češći od rođenja.
Prema sociološkim ispitivanjima, taj pad nataliteta, koji bi trebao
biti nastavljen i doseći najnižu točku 2003. godine, objašnjava se
stalnim porastom cijena, smanjenjem realnih prihoda, stambenom krizom,
stopom nezaposlenosti i nesigurnošću.
Kriza izazvana bremenitim nasljeđem komunizma stalno se pogoršava
zbog kašnjenja reformi, a emigracija koja je uslijedila nakon pada
željezne zavjese umnogome je pridonijela tom padu nataliteta. Oko
650.000 osoba, većinom mladih, napustilo je Bugarsku poslije 1989.
godine, prema službenim podacima.
Godine 1996. ta je zemlja bilježila najgore gospodarske pokazatelje
među svim zemljama Srednje i Istočne Europe, s devalvacijom nacionalne
valute - leva za 600 posto. Inflacija je dosegla 505,6 posto krajem
srpnja dok se 36 posto pučanstva deklarira siromašnim.
Smrtnost djece porasla je i dosegla 15 preminulih na tisuću rođenih
1996. godine, što posebno pogađa romsko stanovništvo. Vlada je nedavno
morala osigurati izdavanje besplatnih lijekova za djecu mlađu od 6
godina.
Logična posljedica toga je zatvaranje sve više škola, a broj djece od
6 do 7 godina koja kreću u osnovnu školu opao je za 10 posto 1996.
godine u odnosu na prethodnu. Ove bi godine trebao pasti za 5 posto,
prema podacima ministarstva prosvjete.
Oko 30.000 djece, koje su napustile premlade ili samohrane majke ili
obitelj u nemogućnosti da ih othrani, živi u sirotištima u bijednim
uvjetima. Prema podacima UN-a koje prenosi bugarski tisak, Bugarska
zauzima prvo mjesto u Europi po broju novorođenčati rođenih od majki
mlađih od 20 godina.
(Hina) bnš sv
121009 MET aug 97