BENKOVAC, 10. kolovoza (Hina - Ivica Marijačić) - Ravni kotari nekad su proizvodili 90 posto stolnog grožđa u Hrvatskoj te raznovrsnim sredozemnim voćem i povrćem opskrbljivali cijeli obalni turistički pojas. Danas Hrvatska uvozi
stolno grožđe i velik dio ostalog voća i povrća. Na tu činjenicu upozorili su potkraj prošlog tjedna benkovački čelnici ministra gospodarstva mr. Nenada Porgesa, razgovarajući o stanju gospodarstva u Ravnim kotarima i u Benkovcu kao središtu plodnog, ali najvećim dijelom neobrađenoga ravnokotarskog područja u zadarskom i biogradskom zaleđu.
BENKOVAC, 10. kolovoza (Hina - Ivica Marijačić) - Ravni kotari nekad
su proizvodili 90 posto stolnog grožđa u Hrvatskoj te raznovrsnim
sredozemnim voćem i povrćem opskrbljivali cijeli obalni turistički
pojas. Danas Hrvatska uvozi stolno grožđe i velik dio ostalog voća i
povrća. Na tu činjenicu upozorili su potkraj prošlog tjedna benkovački
čelnici ministra gospodarstva mr. Nenada Porgesa, razgovarajući o
stanju gospodarstva u Ravnim kotarima i u Benkovcu kao središtu
plodnog, ali najvećim dijelom neobrađenoga ravnokotarskog područja u
zadarskom i biogradskom zaleđu. #L#
Na sastanku je naglašeno da je poljodjelstvo strategijska razvojna
grana tog kraja i da ga država treba poticati ulaganjem u programe i
projekte koji će preporoditi taj ratom opustošeni i još neoživljeni
kraj, davanjem povoljnih zajmova poljodjelcima za unapređivanje
proizvodnje hrane.
Savjetnik hrvatskog predsjednika Drago Krpina tom je prigodom
zatražio od ministra Porgesa potporu projektu navodnjavanja Ravnih
kotara iz Vranskog jezera. Zamisao o navodnjavanju stara je petnaestak
godina i prema njegovim riječima, pri kraju je završni projekt. Krpina
kaže da je to posao za 21. stoljeće s kojim bi se osigurala voda
svakoj oranici u Ravnim kotarima, a time i proizvodnja poljodjelskih
kultura i hrane podigla na najvši moguću razinu. Cijena toga velikog
projekta navodnjavanja iznosila bi oko 30 milijuna američkih dolara,
rekao je Krpina.
Da je budućnost benkovačkog kraja u razvoju poljoprivrede, svjedoči i
predprogram benkovačke Vinarije koja namjerava u sljedeće četiri
godine zasaditi 100 hektara čuvenim sortama vinove loze i oko 10
hektara maraskom. Vinarija već posjeduje vinograde u okolici Benkovca
i svake godine proizvodi veće količine vina, no to ocjenjuje premalim
s obzirom na goleme vinogradarske mogućnosti benkovačkog kraja. Za
svoj projekte novih vinograda i maraske, Vinarija planira zatražiti
međunarodne zajmove, ali i uložiti vlastita sredstva.
Prilikom prošlotjednih razgovora otvoreno je i pitanje benkovačke
hladnjače, najveće u Dalmaciji. Prostori hladnjače mogu prihvatiti
više od 400 vagona voća i povrća, ali su danas uglavnom neiskorišteni
iz jednostavnog razloga što poljodjelstvo u Ravnim kotarima još nije
oživjelo.
Za najam ili kupovinu hladnjače postoji veliko zanimanje uvoznika,
ali se benkovački čelnici protive takvom rješenju. Prema riječima
Drage Krpine, ako se hladnjača proda uvoznicima, služit će
skladištenju uvoznog voća i povrća pa će kočiti razvoj domaćeg
poljodjelstva. Zato, po mišljenju Benkovčana, hladnjača treba ostati u
vlasništvu grada Benkovca, jer će s takvim statusom najbolje služiti
poticanju domaće poljodjelske proizvodnje.
(Hina) im mc
101203 MET aug 97