EU - OCJENE GOSPODARSKIH KRETANJA U ZEMLJAMA U TRANZICIJI

ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Posljednjih nekoliko godina bivše komunističke zemlje Srednje Europe, izvorne članice tzv. Višegradske skupine, Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, pokazuju izvrsne rezultate u preobrazbi svojih gospodarskih sustava prema zapadnoeuropskim standardima. Ipak, u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj počinju se javljati teškoće koje bi mogle ugroziti dosegnutu brzinu gospodarskog rasta koji je, primjerice u Češkoj lani iznosio 4 posto, u Poljskoj 6, a u Slovačkoj 6,9 posto. #L# Mađarsko je gospodarstvo prevladalo slične teškoće koje su se javile prijašnjih godina. Najveći problemi leže u usporavanju rasta industrijske proizvodnje i napose u velikom rastu trgovinskog deficita, procjenjuje se u posebnoj publikaciji Europske komisije koja se bavi gospodarskim pitanjima zemalja u tranziciji "Economic reform monitoru". U 1997. predviđa se smanjenje rasta industrijske proizvodnje u Poljskoj i u Slovačkoj, dok se za Češku predviđa veliki pad industrijske proizvodnje od čak 4,8 posto. Trgovinski je deficit u tim trima zemljama u 1996. znatno povećan u odnosu prema godini prije. Primjerice, poljski trgovinski deficit porastao je u 1996. na 8,2 milijarde američkih dolara, a godinu dana prije bio je 1,8 milijardi. U Češkoj je deficit iznosio 5,9 milijardi dolara, a u Slovačkoj 2,1 milijardu prema 1995., kada je iznosio 3,7 odnosno 0,2 milijarde dolara. Srednjoerupske zemlje u tranziciji, doduše, i dalje bilježe rast bruto domaćeg proizvoda, međutim, taj se rast ne temelji na rastu proizvodnje, već je uglavnom posljedica rasta domaće potrošnje koja izaziva povećanje trgovinskog deficita. Naime, kupovna moć stanovništva u posljednje je vrijeme rasla brže nego što su to dopuštale stvarne gospodarske mogućnosti. Plaće su rasle brže od produktivnosti, ocjenjuju gospodarski stručnjaci Europske komisije. Budući da domaća industrija kvalitetom svojih proizvoda ne može konkurirati ponudi stranih, uglavnom zapadnoeuropskih proizvoda, povećana potrošnja zadovoljena je velikim povećanjem uvoza. Dakle, premda su brojke rasta izvoza zadovoljavajuće, golem rast uvoza potaknuo je veliki trgovinski deficit. Takav je visok deficit pokriven uglavnom visokim priljevom kapitala stranim ulaganjima, prihodima od turizma i zaduživanjima u inozemstvu, ali je jasno da su potrebne efikasne gospodarske mjere koje bi preusmjerile domaću potrošnju u gospodarski rast i time potaknule smanjenje trgovinskog deficita. Da bi postigla te ciljeve, češka je vlada u travnju donijela paket mjera koje uključuju smanjenje javne potrošnje, ograničenje rasta plaća zaposlenih u javnom sektoru te djelomično otežavanje pristupa domaćem tržištu uvođenjem posebnog depozita za uvozne proizvode. Slične je mjere uvela i Slovačka. Mađarska je iznimka jer je u taj proces ušla prije ostalih. Naime, 1994. imala je trgovinski deficit od 3,6 milijardi dolara i bila u sličnoj situaciji u kojoj su danas Poljska, Češka i Slovačka. Međutim, oštrim mjerama smanjenja domaće potrošnje i devalvacijom forinte, Mađarska je uspjela smanjiti trgovinski deficit na 2,6 milijardi dolara u prošloj godini, dok se za ovu godinu prema "Economic reform monitoru" predviđa pozitivna trgovačka bilanca s inozemstvom. Takva je gospodarska politika privremeno smanjila standard stanovništva, ali je danas mađarsko gospodarstvo zdravije i svoj rast temelji na rastu produktivnosti i na rastu izvoza, ocjenjuju stručnjaci Europske komisije. Vlade zemalja u tranziciji smatraju da su, ma koliko bile nepopularne, mjere za obuzdavanje domaće potrošnje nužne kako bi zadržale trgovinski deficit u prihvatljivim granicama. Stabilan gospodarski rast je, pak, moguć samo u povoljnim makroekonomskim uvjetima. Stoga će dugoročan rast životnog standarda stanovnika tranzicijskih zemalja biti zajamčen samo ako potrošnja bude u skladu s realnim mogućnostima gospodarstva, zaključuje se u publikaciji Europske komisije za praćenje gospodarskih kretanja u tranzicijskim zemljama. (Hina) dv fp 080131 MET aug 97