ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Nakon što je "s pozvanih adresa" istaknuto da četrdeset milijuna dolara kredita Hrvatskoj iz Međunarodnoga monetarnog fonda neće bitno utjecati na nacionalnu ekonomiju, i nakon što odgoda jedne tranše od
ukupno 150 milijuna dolara iz Fonda na vanjskom financijskom tržištu nije protumačena kao loš znak, što znači "da ukupni makroekonomski rezultati hrvatske ekonomije imaju za strane investitore veće značenje nego trenutačni politički motivi", o prognozama za iduću ekonomsku godinu, piše Deana Knežević.
ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Nakon što je "s pozvanih adresa" istaknuto
da četrdeset milijuna dolara kredita Hrvatskoj iz Međunarodnoga
monetarnog fonda neće bitno utjecati na nacionalnu ekonomiju, i nakon
što odgoda jedne tranše od ukupno 150 milijuna dolara iz Fonda na
vanjskom financijskom tržištu nije protumačena kao loš znak, što znači
"da ukupni makroekonomski rezultati hrvatske ekonomije imaju za strane
investitore veće značenje nego trenutačni politički motivi", o
prognozama za iduću ekonomsku godinu, piše Deana Knežević. #L#
"Zanimljivo je, međutim da neovisno o toj okolnosti, u ekonomskim
prognozama za iduću godinu prevladava suzdržanost. Brojke se razlikuju
od izvora do izvora, no karakterističnim se čini upozorenje (glavnog
ekonomista Zagrebačke banke) da u 1998. ne treba računati na one
generatore ekonomskog rasta koji su dominirali ove godine. Sporije će
nego ove godine rasti graditeljstvo jer obnova više neće biti u
onakvom zamahu u kakvom je bila neposredno nakon rata. Potražnju na
domaćem tržištu umirit će i nešto sporiji rast osobne potrošnje, do
kojeg će doći zbog nužne štednje u javnom sektoru", navodi novinarka.
Napominje kako isti izvor, unatoč tome, predviđa da će u idućoj godini
bruto proizvod rasti po stopi od 5,1 posto. Dodaje i optimistično
predviđanje "iz Vladinih ekonomskih laboratorija koji računaju s
realnim rastom od šest posto", jer će brže rasti industrijska
proizvodnja, a računa se i s visokim stopama rasta turizma, a
poljoprivreda bi trebala iskoristiti uvjete pojačane zaštite.
Iz svega, novinarka zaključuje: "Poticaj bi ekonomskom rastu morao
doći iz bankarskog sektora, nakon velikih ulaganja u njegovu sanaciju
i sniženja kamatnih stopa. A to što ekonomisti, zasad bar, u svoje
prognoze ne ugrađuju moguće posljedice komplikacija u odnosima s
međunarodnim institucijama, može se pripisati i optimističnoj (...)
političkoj procjeni da je riječ samo o kratkotrajnoj fazi koju će
državni vrh izgladiti dokazima o poštovanju međunarodnih obveza".
(Hina) dp gk
010051 MET aug 97