BBC - TISAK, 30. VII.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=30. VII. 1997. Ž7=Pregled tiska Novinari u pratnji britanskoga ministra vanjskih poslova Robina Cooka, koji je jučer boravio u Bosni, opširno pišu o njegovim razgovorima s bosanskim političarima. Tako Michael Binyon u The Timesu javlja da je g. Cook otvoreno pokazao nezadovoljstvo i ljutnju Zapada zbog spore obnove Bosne te upozorio lokalne vođe da im prijeti ukidanje pomoći ako budu oklijevali s primjenom Daytonskog mirovnog sporazuma. Rekao je kako nema alternative Daytonu i naglasio tri bitne poruke. Rekao je kako nije učinjeno dovoljno na zaštiti ljudskih prava i slobodi tiska. Optužio je političare na svim stranama za korupciju i pozvao je da se smjesta izruče optuženici za ratne zločine. G. Cook naročito se okomio na službenu korupciju i rekao kako pronevjere i crna burza zapravo znače krađu od običnih ljudi u Bosni. Njegove izjave naišle su na oštar odgovor predsjednika predsjedništva Alije Izetbegovića, piše novinar. On je porekao da je njegova vlada korumpirana i dodao da će ako su te optužbe osnovane svi odgovorni biti uhićeni i bez odgode privedeni sudu. No ako su optužbe neopravdane, rekao je, tražit ćemo od stranih državljana koji šire te laži da odmah napuste našu zemlju. G. Cook zatim je zatražio da g. Izetbegović objavi nalaze istražnog povjerenstva te da povjerenstvo unese povjerenje u javne financije. Dodao je kako je Britanija u pet godina potrošila više od dvije milijarde dolara u Bosni. Iako se u Sarajevu uočava obnova, slika bi mogla i trebala biti mnogo bolja, rekao je. Mnogi izbjeglice trebali bi biti u svojim kućama. Ljudi bi trebali moći putovati kamo žele, a nove središnje institucije morale bi raditi iz petnih žila na obnovi zemlje. On je zatražio da se odmah poduzmu različite mjere, uključujući uspostavu jedinstvenog telefonskog sustava, integrirane željeznice i zrakoplovne uprave koja bi mogla ubirati 5 tisuća dolara dnevno za prelijetanje međunarodnih zrakoplova. Binyon zatim kaže kako je g. Cook proveo dobar dio dana u oštroj razmjeni mišljenja, osobito sa srpskim članom predsjedništva Momčilom Krajišnikom o ratnim zločincima. No ništa nije postigao sa Srbima koji su otvoreno odbili izručiti bilo koga jer kažu da je to protivno njihovu ustavu. G. Cook upozorio je da su Britanija i njezini saveznici spremni ponoviti prijedorsku operaciju hvatanja optuženika za ratne zločine. Također je upozorio osumnjičene da će svijet ostaviti njima samima da pogađaju nalaze li se na popisu optuženih. Autor reportaže u The Timesu zaključuje kako su Bosanci bili i iznenađeni i impresionirani oštrim tonom g. Cooka. Jasno im je rekao što će se dogoditi budu li ignorirali njegova upozorenja. Ako do 1. kolovoza ne imenuju veleposlanike koji će zastupati cijelu Bosnu, oni koji se sad nalaze u inozemstvu bit će jednostavno ignorirani. Ako se ne dogovore o jedinstvenim registarskim pločicama za automobile, ni jedno vozilo neće smjeti izići iz Bosne. Ako budu rasipali pomoć, ta će pomoć biti obustavljena, zaključuje Michael Binyon u The Timesu. Na bosanskim političarima je da se pozabave tim problemima, navodi u žele, ili ne mogu učiniti, i na taj način izdaju svoje ljude, međunarodna zajednica bit će prisiljena posegnuti za izravnim sredstvima u postizanju tih ciljeva. Cornwell kaže da je g. Cook bio još oštriji kad se govorilo o optuženicima za ratne zločine, uključujući Radovana Karadžića. To pitanje neće se rasplinuti i saveznici će djelovati ako ništa ne poduzmu ljudi koji su sad na vlasti na području bivše Jugoslavije, upozorio je. On nije ostavio mjesta dvojbi da su najveći prijestupnici u republici srpskoj gdje je još uvijek moćni Karadžić upleten u pronevjere, krijumčarenje i ucjene zajedno sa svojim gangsterima. No bez obzira na svu tu odrješitost, kaže dalje autor dopisa u The Independentu, nije sigurno da će najnovija kritika Zapada imati mnogo učinka. Ne možemo stvoriti mir izvana, priznao je Robin Cook, no u njegovim riječima bila je i poruka Sjedinjenim Državama. Ako u sljedećih nekoliko mjeseci u Bosni ne nastupi razdoblje razuma i pristojnosti, što baš nije vjerojatno, namjera Washingtona da povuče svoje mirovne snage iz Bosne do ljeta sljedeće godine bit će samo poziv za novi rat, zaključuje Rupert Cornwell. U The Guardianu Ewen MacAshili piše kako je dok je Robin Cook razgovarao s bosanskim političarima, Radovan Karadžić vjerojatno bio skriven u svom obližnjem uporištu na Palama. Helikopteri međunarodnih snaga koji često prelijeću njegovu kuću prate njegovo kretanje. Jedan mještanin opazio ga je prije dva dana, no istaknuti član vlade bosanskih Srba Slaviša Raković kaže kako nema ništa od predaje. On je optužio međunarodnu zajednicu da se usredotočuje na Srbe dok se ne osvrće na Muslimane i Hrvate, pa čak i plaćenike iz Njemačke i Nizozemske. Njegovo mišljenje ponovio je jedan od srpskih vođa, Momčilo Krajišnik, koji se sastao s Robinom Cookom. Britanski službenici opisali su njihov susret kao depresivan. MacAshili zatim kaže kako neki zapadni promatrači sumnjaju u to da će Karadžić ikad doći na sud. Nedavna operacija britanskih vojnika u Prijedoru uklonila je element iznenađenja i on je okružen s najmanje 20 čuvara. Autor članka u The Guardianu na kraju dodaje kako će se danas na sudu pojaviti bivši direktor prijedorske bolnice Milan Kovačević kojega su nedavno uhitili britanski vojnici na temelju optužnice suda za ratne zločine. Autor dopisa u The Financial Timesu John Kampfner naglašava da je poruka Robina Cooka bila lišena uobičajene diplomatske uglađenosti. Jedna od reakcija na takav pristup bio je uvodnik lista 'Dnevni Avaz' koji je sklon bosanskoj vladi i koji je predložio da se od britanskog veleposlanika u Sarajevu zatraži da napusti zemlju. Kampfner se također osvrće na Cookove razgovore s Krajišnikom, pa među ostalim kaže kako je ovaj glatko odbio mogućnost izručivanja srpskih optuženika za ratne zločine i optužio Britance za neobjektivnost. U The Daily Telegraphu Julius Strauss stavlja težište na diplomatski sukob Robina Cooka s bosanskom vladom, pa kaže kako je to najjači udarac odnosima Britanije s bosanskim Muslimanima od kraja rata u Bosni 1995. godine. Za vrijeme rata g. Izetbegović često je optuživao Britance da ometaju pokušaje u kojima su prednjačili Amerikanci da se ukine embargo na uvoz oružja za bosansku vojsku i da se poduzmu zračni udari na Srbe. Jučer je on optužio Britaniju da - kako je rekao - ona vodi nekakav specijalni osobni rat protiv bosanskih vlasti kako bi dokazala svoju tvrdnju da nije bilo agresije na Bosnu, da je to bio građanski rat i da su sve strane iste. Britanski diplomati protumačili su Izetbegovićeve riječi kao izraz ljutnje, a ne kao ozbiljnu prijetnju. Gospodin Cook nije htio komentirati svoj susret s g. Izetbovićem, zaključuje Julius Strauss. Bilješka u The Independentu govori o britanskom laburističkom zastupniku kojega je parlament kaznio zato što nije prijavio svoje poslovne veze s tvrtkom kojom je prije upravljala - kako se ističe - osoba povezana sa Srbijom i Crnom Gorom zbog sankcija UN-a. Svestranačko povjerenstvo parlamenta suspendiralo ga je na tjedan dana i naredila mu da se ispriča parlamentu, no glasnogovornik laburističke stranke izjavio je kako bi sama stranka mogla poduzeti oštrije mjere nego što je to učinio parlament. 310104 MET jul 97