FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

M. BOŽIĆ O EFEKTIMA PROMJENA CARINA NA POJEDINE POLJOPRIVREDNE I PREHRAMBENE PROIZVODE

ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - "Vrlo je vjerojatno da će u maloprodaji doći do određenog porasta cijena uvoznih sireva, sokova, voća i povrća kao i još nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, govoreći o mogućim učincima Vladine odluke kojom su promijenjene carinske pristojbe kod uvoza 48 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
PREHRAMBENE PROIZVODE ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - "Vrlo je vjerojatno da će u maloprodaji doći do određenog porasta cijena uvoznih sireva, sokova, voća i povrća kao i još nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, govoreći o mogućim učincima Vladine odluke kojom su promijenjene carinske pristojbe kod uvoza 48 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. #L# Do promjene carina koja se plaća po mjernoj jedinici pri uvozu došlo je kod nekih prozivoda mliječne industrije, pojedinih vrsta sviježeg voća i povrća, te nekih njihovih perađevina, pojedinih proizvoda konditorske industije. Cilj tih mjera je smanjiti uvoz, izjednačiti razinu domaće zaštite s onom u zemljama Europske unije, otkloniti teškoće s plasmanom domaće robe. Prve reakcije uvoznika, ističe Božić, kreću se od negodovanja do odobravanja - pojedini ozbiljni uvoznici smatraju da se Vladinom odlukom uvodi određeni red na tržištu i uklanjaju proizvodi koji su razmjerno manje kakvoće. Analizom Vladine odluke, uočljivo je da su unutar skupine mliječnih proizvoda najviše "skočile" svote carina pri uvozu pojedinih vrsta sireva. Tako će, primjerice, za svaki uvezeni kilogram struganog ili sira u prahu trebati platiti 10,53 kune carine. S obzirom na sezonu značajnije domaće proizvodnje rajčice, paprike, lubenica, breskve i nektarina, privremeno je za te proizvode uvedena, odnosno promijenjena svota carine. Za rajčice je carina povećana sa 1,40 na 2,30 kuna, za papirku je uvedena carina od 3,15, za lubenice od 1,20 te za breskve i nektarine od tri kune po kilogramu. Nastojeći pomoći domaću konditorsku proizvodnju i njenu konkurentnost, Vlada je, za oko dvije kune po kilogramu, povećala carina kod uvoza pojedinih vrsta čokolade. Treba kazati kako je u ovoj godini u odnosu na isto lanjsko razdoblje uvoz punjene čokolade porastao za 31, a nepunjene za 88 posto. Istodobno s rastom uvoza došlo je do značajnog pada uvoznih cijena čokolade. Sa 1,25 na 1,65 kuna po kilogramu povećana je svota carine koja se plaća pri uvozu soka od naranče, limuna, od ostalih agruma, ananasa, jabuka, soka od ostalog voća i povrća. Uvoznici pekmeza od šljiva i džemova plaćat će po kilogramu 2,20 kuna carine. Komentirajući nove okolnosti, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva ističe da u njegovu Ministarstvu drže da još uvijek ima prostora za sniženje cijena uvozne robe i da se (još uvijek) ostvaruje ekstraprofit na račun toga što su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj takvi kakvi jesu pa je domaći proizvod skup. "Ako takvog prostora nema, onda će doći do malog povećanja cijena uvozne robe ili do smanjenja uvoza. Ako se pak smanji uvoz otvara se prostor za domaću ponudu, a čim ona ima više prostora za plasman javlja se ekonomska logika da proizvodi mogu biti jeftiniji", kazao je Božić. Upitan kakav će učinak Vladine mjere imati za hrvatskog potrošača, Božić je kazao kako je kriva predodžba da se količinskim carinama isključivo štite domaći proizvođači. "Vladu i Ministarstvo na to pitanje gledaju dugoročno - kao mjeru kojoj je cilj napraviti svojevrsnu 'bilancu' između proizvodnje i potrošnje. Mjerama poljoprivredne politike u svim se zemljama najprije potiče i vodi briga o proizvođačima, ali svaka bi poljoprivredna politika bila neozbiljna ako ne bi uzimala u obzir i želje potrošača", dodao je. "Dobar proizvod će se i dalje uvoziti, nije uvoz lubenica ili bresaka zaustavljen jer je uvedena količinska carina, on je tek djelomice smanjen", kazao je Božić, napominjući kako svrha (vladine odluke) nije onemogućiti domaćeg potrošača da dođe do uvoznog proizvoda. Paradoks je međutim, zaključio je, da Hrvatska kao zemlja s mnogim prednostima u proizvodnji voća i povrća ima u zadnje dvije godine deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni navedenim proizvodima od 167 milijuna amaričkih dolara. (Hina) bm ds 300935 MET jul 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙