ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - "Vrlo je vjerojatno da će u maloprodaji doći do određenog porasta cijena uvoznih sireva, sokova, voća i povrća kao i još nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kazao je pomoćnik ministra
poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, govoreći o mogućim učincima Vladine odluke kojom su promijenjene carinske pristojbe kod uvoza 48 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
PREHRAMBENE PROIZVODE
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - "Vrlo je vjerojatno da će u maloprodaji
doći do određenog porasta cijena uvoznih sireva, sokova, voća i povrća
kao i još nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kazao je
pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, govoreći o
mogućim učincima Vladine odluke kojom su promijenjene carinske
pristojbe kod uvoza 48 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. #L#
Do promjene carina koja se plaća po mjernoj jedinici pri uvozu došlo
je kod nekih prozivoda mliječne industrije, pojedinih vrsta sviježeg
voća i povrća, te nekih njihovih perađevina, pojedinih proizvoda
konditorske industije. Cilj tih mjera je smanjiti uvoz, izjednačiti
razinu domaće zaštite s onom u zemljama Europske unije, otkloniti
teškoće s plasmanom domaće robe.
Prve reakcije uvoznika, ističe Božić, kreću se od negodovanja do
odobravanja - pojedini ozbiljni uvoznici smatraju da se Vladinom
odlukom uvodi određeni red na tržištu i uklanjaju proizvodi koji su
razmjerno manje kakvoće.
Analizom Vladine odluke, uočljivo je da su unutar skupine mliječnih
proizvoda najviše "skočile" svote carina pri uvozu pojedinih vrsta
sireva. Tako će, primjerice, za svaki uvezeni kilogram struganog ili
sira u prahu trebati platiti 10,53 kune carine.
S obzirom na sezonu značajnije domaće proizvodnje rajčice, paprike,
lubenica, breskve i nektarina, privremeno je za te proizvode uvedena,
odnosno promijenjena svota carine. Za rajčice je carina povećana sa
1,40 na 2,30 kuna, za papirku je uvedena carina od 3,15, za lubenice
od 1,20 te za breskve i nektarine od tri kune po kilogramu.
Nastojeći pomoći domaću konditorsku proizvodnju i njenu
konkurentnost, Vlada je, za oko dvije kune po kilogramu, povećala
carina kod uvoza pojedinih vrsta čokolade. Treba kazati kako je u ovoj
godini u odnosu na isto lanjsko razdoblje uvoz punjene čokolade
porastao za 31, a nepunjene za 88 posto. Istodobno s rastom uvoza
došlo je do značajnog pada uvoznih cijena čokolade.
Sa 1,25 na 1,65 kuna po kilogramu povećana je svota carine koja se
plaća pri uvozu soka od naranče, limuna, od ostalih agruma, ananasa,
jabuka, soka od ostalog voća i povrća. Uvoznici pekmeza od šljiva i
džemova plaćat će po kilogramu 2,20 kuna carine.
Komentirajući nove okolnosti, pomoćnik ministra poljoprivrede i
šumarstva ističe da u njegovu Ministarstvu drže da još uvijek ima
prostora za sniženje cijena uvozne robe i da se (još uvijek) ostvaruje
ekstraprofit na račun toga što su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj takvi
kakvi jesu pa je domaći proizvod skup. "Ako takvog prostora nema, onda
će doći do malog povećanja cijena uvozne robe ili do smanjenja uvoza.
Ako se pak smanji uvoz otvara se prostor za domaću ponudu, a čim ona
ima više prostora za plasman javlja se ekonomska logika da proizvodi
mogu biti jeftiniji", kazao je Božić.
Upitan kakav će učinak Vladine mjere imati za hrvatskog potrošača,
Božić je kazao kako je kriva predodžba da se količinskim carinama
isključivo štite domaći proizvođači. "Vladu i Ministarstvo na to
pitanje gledaju dugoročno - kao mjeru kojoj je cilj napraviti
svojevrsnu 'bilancu' između proizvodnje i potrošnje. Mjerama
poljoprivredne politike u svim se zemljama najprije potiče i vodi
briga o proizvođačima, ali svaka bi poljoprivredna politika bila
neozbiljna ako ne bi uzimala u obzir i želje potrošača", dodao je.
"Dobar proizvod će se i dalje uvoziti, nije uvoz lubenica ili
bresaka zaustavljen jer je uvedena količinska carina, on je tek
djelomice smanjen", kazao je Božić, napominjući kako svrha (vladine
odluke) nije onemogućiti domaćeg potrošača da dođe do uvoznog
proizvoda. Paradoks je međutim, zaključio je, da Hrvatska kao zemlja s
mnogim prednostima u proizvodnji voća i povrća ima u zadnje dvije
godine deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni navedenim proizvodima od
167 milijuna amaričkih dolara.
(Hina) bm ds
300935 MET jul 97