- MINISTAR GRANIĆ NA IZVANREDNOJ SJEDNICI VANJSKOPOLITIČKOG ODBORA (2)

ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Ukupni vanjskopolitički položaj Hrvatske u ovom trenutku je "osjetljiv i slojevit, ali stabilan", rekao je u nastavku izlaganja ministar Granić, dodajući kako se Hrvatska nameće kao nezaobilazni čimbenik u provedbi Daytonskog sporazuma i uspostavi trajnog mira u regiji. Kako se međunarodnoj zajednici, zbog mogućeg rasplamsavanja krize na drugim žarištima na jugoistočnom krilu Europe, strahovito žuri riješiti krizu u Bosni i Hercegovini, stoga se od Hrvatske, skoro pod svaku cijenu, očekuje najveći mogući doprinos, ocijenio je Granić. U svjetlu toga treba tumačiti i upravo obnovljenu subpoenu Hrvatskoj i njezinu ministru obrane Gojku Šušku, kazao je Granić, te nazočne na sjednici upoznao s genezom tog postupka ICTY-a i hrvatskim stajalištima glede subpoene. Hrvatska, prema Granićevim riječima, drži da subpoena ne postoji u međunarodnom pravu, Statutu i Pravilima ICTY-a, kao ni u jednom nacionalnom pravu u obliku kojem ju je tužiteljstvo predložilo, a osim toga, neučinkovita je, jer Sud ne može kažnjavati države. Tri dana nakon obnovljene subpoene hrvatska Vlada izdala je priopćenje izrazivši nezadovoljstvo odlukom i najavivši kako će uporabiti sva međunarodno-pravna sredstva kako bi dokazala neutemeljnost takve odluke. Prvi takav korak već je poduzela žalbom ICTY-ju o kojoj će odlučivati Žalbeno vijeće Suda. No, to nipošto ne znači da Hrvatska odbija kooperativnost jer, kao što je istaknuo ministar Granić, "Hrvatska je voljna dostaviti određeni dio dokumentacije kojom raspolaže, ali koja ne zadire u vitalni dio nacionalne sigurnosti". Zaključujući dio izlaganja o suradnji Hrvatske sa Sudom u Haagu, ministar Granić je rekao da je glavni razlog pritiska međunarodne zajednice, zapravo izručenje bosansko-herecegovačkih Hrvata osumnjičenih za ratne zločine, a osobito Darija Kordića. "Poznato je što je Hrvatska dosad učinila glede toga pitanja", kazao je Granić, podsjetivši na dobrovoljna odlazak generala Blaškića u Haag, izručenje Aleksovskog, kao i od predsjednika Tuđmana izražena spremnost Hrvatske da iskoristi svoj utjecaj da se osumnjičeni bosanski Hrvati pojave pred ICTY-jem. No, zahtjevi međunarodne zajednice moraju biti realni, jer hrvatske vlasti ne mogu biti odgovorne za područje izvan svoje jurisdikcije", istaknuo je hrvatski ministar. Hrvatska i dalje čvrsto stoji iza potpune primjene Washingtonskog i Daytonskog sporazuma bez ikakvih revizija, mirovnog ugovora i ustavnih načela Federacije BiH, osobito na štetu bosanskih Hrvata. "Federacija BiH za nas jest i ostaje daytonski i washingtonski cilj, a nije i ne može ostati sredstvo za postizanje bilo kojeg cilja koji ide izvan Daytona", istaknuo je Granić. U zaključnom dijelu uvodnog izlaganja na izvanrednoj sjednici Vanjskopolitičkog odbora Sabora, Granić je upozorio kako se Hrvatsku želi učiniti korisnom polugom za rješavanje regionalne krize u skladu s novonastajućom euroatlanskom integracijskom politikom u čemu se, međutim, ogleda i potencijal budućeg položaja Hrvatske, iako to u ovom trenutku često izaziva traume i nezadovoljstva u političkoj javnosti. "Svoje međunarodne odgovornosti prihvaćamo, a pokušaj izazivanja koji bi izlazili iz okvira standarda euroatlanskih integracijskih procesa i nužnih dogovora slijedom obveza iz Daytona, odnosno temeljnog odnosa država sa susjednim državama, nikako ne dolaze u obzir", istaknuo je Granić. Najavio je intenzivni dijalog najviših političkih dužnosnika Hrvatske s predstavnicima međunarodne zajednice, ocijenivši da će kroz taj dijalog Hrvatska postići zajednički jezik, te ponovno uspostaviti partnerske odnose, poglavito sa SAD-om. Budući da je, kao što je spomenuo Granić, riječ o pitanjima od egzistencijalne važnosti za sve građane Hrvatske i hrvatsku državu, nužan je konsenzus svih političkih čimbenika u zemlji, ustvrdio je na kraju Granić. Izvanredna sjednica Vanjskopolitičkog odbora Sabora, na kojoj osim članova Odbora sudjeluju čelnici parlamentarnih stranaka te veleposlanici Hrvatske u Nizozemskoj i pri UN-u, Jakša Muljačić i Ivan Šimonović, nastavljena je raspravom o Granićevu izlaganju, koja je zatvorena za novinare. (Hina) dam/ii sb 291246 MET jul 97