BBC - TISAK, 28. VII.

Ž1=BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=28. VII. 1997. Ž7=Pregled tiska Naslovnim stranicama britanskih dnevnih listova danas prevladavaju domaće teme. Tako, primjerice, The Daily Telegraph objavljuje kako je britanski ministar financija Gordon Brown pod sve većim pritiskom da poduzme mjere za smanjivanje vrijednosti britanske funte jer inače industriji prijeti recesija. Upozorenje su g. Brownu uputili predstavnici industrije i sindikata. Nekolicina sindikalnih vođa izrazili su zabrinutost zbog nepovoljnog položaja u koji su rastom funte dospjeli britanski izvoznici. U nekim kompanijama zabilježen je najveći pad u posljednjih pet do šest godina, međutim funta bi mogla ponovno porasti ako središnja engleska banka na sastanku monetarnog odbora ovoga tjedna odluči povećati osnovnu kamatnu stopu. Ta je kamatna stopa već povećana tri puta otkako su laburisti pobijedili na izborima prije manje od tri mjeseca, ali stručnjaci u londonskom Cityu očekuju novo povećanje od barem 0,25 posto, čime bi osnovna kamatna stopa dostigla 7 posto, odnosno najvišu razinu od 1993. godine - piše list. prijestolničke policije koji je tražio ovlasti da se trenutačno otpuštaju korumpirani policajci koji više ne uživaju povjerenje svojih kolega. Kazao je da nepošteni policajci sada mogu iskoristiti dugotrajnu disciplinsku proceduru kako bi izbjegli kaznu. Naglasivši kako vjeruje da je od 27 tisuća londonskih policajaca samo dvjestotinjak korumpiranih, šef policije je dodao kako protiv njih treba odmah poduzeti mjere da bi se izbjegli veći problemi u budućnosti. (...) Svi britanski listovi i danas pišu o poplavi duž njemačko-poljske granice gdje se izlila rijeka Odra. Mnogi objavljuju fotografije na kojoj se vide njemački vojnici kako grade branu od vreća s pijeskom. stanovništva u sigurnija područja te da su mnoga mjesta sada sasvim pusta. List dodaje kako su poplave prouzročile veliku gospodarsku i ekološku štetu u Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj. Od drugih vanjskopolitičkih tema samo The Independent i The Times danas se bave posjetom britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka Bosni i Hercegovini. primjećuje kako do ovog posjeta dolazi u vrijeme sporadičnih napada na pripadnike međunarodnih organizacija i sve prisutnije spremnosti NATO-a da uvede nove sankcije protiv onih koji pokušavaju zapriječiti Daytonski mirovni sporazum. G. Cook je već prije izjavio svoje nezadovoljstvo čelnicima triju strana, a danas će - kako se očekuje - tijekom posjeta Sarajevu kritizirati korupciju, prijevaru i nedostatak odgovornosti, osobine koje obilježavaju poslijeratne političke strukture u BiH. Međutim, nije samo Britanija umorna od Bosne, nastavlja uvodničar The Timesa. Američki zapovjednik mirovnih snaga NATO-a general Crouch upozorio je Momčila Krajišnika, srpskog člana kolektivnog predsjedništva u BiH, da napadi na međunarodne dužnosnike moraju prestati. Ovom pozivu priključio se i Klaus Kinkel, njemački ministar vanjskih poslova, koji je također navijestio da bi se njemački vojnici mogli uključiti u lov na optužene ratne zločince ako oni ne budu izručeni dobrovoljno. Ovome bi se trebao priključiti i ministar Cook i upozoriti bosanske Srbe i njihovu predsjednicu Biljanu Plavšić da im prijete nove sankcije i da neće dobiti međunarodnu pomoć za obnovu ako ne iziđu iz samoizolacije i ne poduzme napore za povratak izbjeglica i suradnju s haaškim sudom. Ni gđa Plavšić nije anđeo, kako je to kazao jedan britanski dužnosnik, ali je barem pokazala neku spremnost na suradnju sa Zapadom, pa bi joj možda trebalo pružiti političku potporu za dalju borbu protiv Karadžića i njegovih tvrdokornih pristaša, smatra The Times. List zatim napominje kako će kritike britanskog ministra sasvim sigurno biti usmjerene i muslimanskim i hrvatskim čelnicima jer su ustrajni u nacionalističkoj politici, ne poštuju prava manjina, politički pluralizam ni slobodu medija. Dvije godine nakon završetka rata, u Bosni se ne poštuju ljudska prava, a glavni organizatori njihova kršenja i dalje su na slobodi, zaključuje uvodničar u The Timesu. unije o skorom primanju novih članica pojačala napetost između Turske i Grčke. Naime, prije dva tjedna europski povjerenik Jacques Santer najavio je da će početkom iduće godine početi pregovore o primanju u članstvo s pet bivših komunističkih država i s Republikom Cipar, odnosno južnim grčkim dijelom podijeljenog otoka. G. Santer nije mogao pretpostaviti da će njegova najava tako brzo zapaliti iskru. Naime, molba Turske za prijam u EU odbijana je iz političkih i gospodarskih razloga. Vlada u Ankari prvo je zaprijetila da će pripojiti sjeverni dio Cipra Turskoj ako Europska unija počne pregovore s ciparskim Grcima, a zatim je ministar vanjskih poslova u Bruxellesu iznio stav svoje vlade da Cipar ne može biti primljen prije Turske. Na ovo je odgovorio grčki premijer rekavši da će uložiti veto na primanje pet novih članica ako Cipar bude isključen iz sljedećega kruga pregovora o proširenju EU. Ta ljutita razmjena učinila je upitnom mirovnu inicijativu američkog posrednika Richarda Holbrookea u koju su mnogi polagali nadu, a dužnosnici EU su na rubu očaja, piše The Daily Telegraph. (...) 290152 MET jul 97