BEČ, 29. srpnja (Hina) - Dim cigarete, gutljaj alkohola, malo kokaina ili heroina i milijarde molekula poteku kroz tijelo izazivajući neurološku lančanu reakciju. Odgovor na pitanje zašto neki ljudi postaju ovisnici, a neki ne ponudio
je Siegfried Kasper, voditelj Odjela za opću psihijatriju u bolnici u Beču, koji tvrdi da sklonost prema ovisnosti ovisi o količini neuroprijenosnika, piše "Der Standard".
BEČ, 29. srpnja (Hina) - Dim cigarete, gutljaj alkohola, malo kokaina
ili heroina i milijarde molekula poteku kroz tijelo izazivajući
neurološku lančanu reakciju. Odgovor na pitanje zašto neki ljudi
postaju ovisnici, a neki ne ponudio je Siegfried Kasper, voditelj
Odjela za opću psihijatriju u bolnici u Beču, koji tvrdi da sklonost
prema ovisnosti ovisi o količini neuroprijenosnika, piše "Der
Standard". #L#
"Nedostatak serotonina u području korijena mozga izaziva depresije",
kaže Kasper i dodaje kako manjak na nekom drugom mjestu, koje još nisu
točno odredili, dovodi do sklonosti prema ovisnosti.
Određena količina serotonina znači "prirodnu barijeru" zbog koje
netko tko dođe u dodir s drogama može prestati. Ako je serotoninska
barijera poremećena, čovjek postaje ovisnik. Kod depresivnih
pacijenata koji su bili i alkoholičari terapijom antidepresivima koji
održavaju koncentraciju serotonina na visokoj razini nestaje
depresija, ali i želja za alkoholom, kaže Kasper.
No, u razvoju ovisnosti sudjeluju i drugi prijenosnici. Droge
izazivaju povećanje razine dopamina - prijenosnika zaduženog za
osjećaj sreće. Nikotin, heroin i alkohol izazivaju mnoštvo kemijskih
reakcija koje povećavaju razinu dopamina. A jedna još nespecificirana
kemikalija u dimu cigareta navodno koči enzim odgovoran za razgradnju
dopamina.
Znanstvenicima je zato logično da povećanje dopamina izazvano
drogama, koje mozak pamti kao "pozitivnu promjenu osjećaja", dovodi do
stalne potrebe za njegovim povećanjem - dakle za uzimanjem droga i na
kraju do ovisnosti.
Genetičari su, međutim, došli do obrnutog zaključka: za ovisnost bi
mogao biti kriv urođeni nedostatak dopamina. Richard Ebstein iz
bolnice "Sarah Herzog" u Jeruzalemu je otkrio da je gen za dopamin D4
kod jedne skupine ovisnika o heroinu bio dva puta češće defektan nego
u kontrolnoj skupini neovisnika.
Osim serotonina i dopamina, važnu ulogu ima i gama amino-maslačna
kiselina: ona je, uz druge kemikalije, najodgovornija za apstinentske
pojave.
Ova istraživanja svakako daju poticaj budućim novim oblicima
terapije. Osim toga, ona pokazuju da se "varaju svi oni koji misle da
je ovisnost pogreška u karakteru". Ovisnost je kronična bolest, slična
dijabetesu. A u politici prema drogi moralo bi se uzeti u obzir to da
se "dijabetičaru ne može oduzeti inzulin ako se dogodi da mu je razina
šećera u krvi stabilna", upozorava Kasper.
(Hina) rp dgk
290126 MET jul 97