NJEMAČKA/FAZ - 25. VII. NJEMAČKA POMOĆ ZA BIH

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=25. VII. 1997. Ž3=Mnoge zapreke na putu između Duerena i Bosne "Na pola puta između Koelna i Aachena nalazi se Dueren. I u tom su gradiću - kao i u većini njemačkih općina - smješteni Bosanci koji su tamo potražili utočište pred ratom u svojoj zemlji. Početkom 1996. bilo ih je 750. Iz gradske blagajne izdvajani su mnogi milijuni maraka za njihov smještaj i socijalnu pomoć. No, za razliku od svojih kolega u ostalim gradovima, duerenski gradski oci, ponajprije krajnje pragmatični gradonačelnik Vosen (SPD) i njegov suradnik Babel, smatrali su se od samog početka izravno odgovornima za 'svoje' izbjeglice. Potpora Bonna i Duesseldorfa nije im bila dovoljna. Dueren je bio prva općina u Njemačkoj koja je u ljeto prošle godine počela iz gradske blagajne isplaćivati novac izbjeglicama, spremnima na povratak. Velikodušna financijska potpora, ali ponajprije neprekidna briga za Bosance rezultirali su u međuvremenu povratkom oko 350 izbjeglica. Ta je kvota daleko viša od saveznog prosjeka. Svaki je povratnik kao jednokratnu pomoć za socijalnu reintegraciju primio 1200 maraka izravno iz gradskog proračuna; toj je svoti dodano 300 maraka za prijevoz namještaja. Spomenuti novac isplaćen je kao dodatak financijskoj pomoći koju stavljaju na raspolaganje pokrajina Nordrhein-Westfalen i njemački savez. Građani Duerena zaključili su prije svih ostalih da je dugoročno gledano jeftinije aktivno pomoći novi početak Bosanaca i pružiti im pritom financijsku potporu nego plaćati za njih socijalnu pomoć u neodređenom vremenskom razdoblju. Jedan bosanski izbjeglica stoji njemačkog poreznog obveznika oko 1000 maraka mjesečno, istaknuto je u Duerebnu. Ostale njemačke općine odavno su počele oponašati financijski angažman Duerena. No, pomoć Duerena nije ograničena samo na novac. Primjerice, Dueren se zalaže za obnovu stanova i kuća oko 70 (muslimanskih) Bošnjaka iz Odžaka, mjesta sjeverno od brčanskog koridora, smještenog na teritoriju bošnjačko-hrvatske federacije. Europska unija sudjeluje u tom projektu s oko 600 tisuća maraka, a sam je grad Dueren prikupio 70 tisuća maraka. Neki su ljudi već otišli iz Duerena i pomažu pri obnovi u Odžaku. Ostali će ih slijediti u rujnu ove godine. No, još uvijek nije izvjesno kada bi se i kamo trebalo vratiti oko 220 izbjeglica iz Modriče, još uvijek smještenih u Duerenu. Za razliku od Odžaka, Modriča se danas nalazi u dijelu Bosne koji nadziru Srbi. Za vrijeme rata tamošnji su Muslimani i Hrvati prognani. Kako stvari sada stoje, ti se ljudi neće moći tako skoro vratiti - Srbi to ne dopuštaju. Većina Bošnjaka protjeranih iz Modriče prinudno se smjestila u općini Gradačac, udaljenoj od njihova zavičaja dvadesetak kilometara, ali smještenoj na teritoriju federacije. Tamo se nalazi i gradska skupština Modriče u egzilu koja nastoji okupiti svoje ljude kako bi s njima kasnije preselila u Modriču. Ta situacija navela je Dueren na ideju koja je u međuvremenu privukla veliku pozornost u Njemačkoj i općenito je stekla status pilot-projekta. Budući da je zaključeno da repatrijacija ljudi iz Modriče u matičnu općinu ne dolazi u obzir, Dueren se namjerava pobrinuti da izbjeglice budu smještene kod svoje rodbine u susjeda u Gradačcu. Projekt zvuči jednostavno. Vrlo je brzo uočeno da pronalazak zemljišta u Gradačcu za 220 ljudi iz Modriče i izgradnja malih kuća s 50 stanova neće biti dovoljni. Okolnosti su zahtijevale daleko opsežnije rješenje kojim se trebalo okoristiti i starosjedilačko stanovništvo. Naime, i u Gradačcu je tijekom oružanih sukoba oštećeno više od polovice kuća i stanova. Preostali stambeni prostor beznadno je pretrpan. Radnih je mjesta malo. Ljudi u Gradačcu goje predrasude prema povratnicima iz inozemstva, pitajući se zašto su napustili zemlju baš u tako teškim vremenima. Zašto sada zahtijevaju da Gradačac s njima podijeli ono malo što ima nakon što su godinama dobro živjeli u Njemačkoj? Stoga je donesena odluka o popravku dodatna 32 razorena stana i o izgradnji dječjeg vrtića i male škole. Uz pomoć 17 industrijskih šivaćih strojeva trebalo bi biti otvoreno 50 radnih mjesta. Gradonačelnik Vosen, istodobno skupštinski zastupnik, nekoliko je puta putovao u Bosnu kako bi dogovorio planirane poteze sa svim sudionicima. Čini se da su njegov odlučan, neumoran pristup i njegova rheinska prepredenost prave osobine za snalaženje u zamršenom klupku prilika u Bosni. Izrada projekta Modriča-Gradačac trajala je nekoliko mjeseci. Tim su poslom neprekidno bila zaokupljena četiri suradnika iz gradske skupštine. Predstavnici Duerena naučili su tražiti novac od EU bez ikakve pomoći saveznih njemačkih ministarstava. 'Oni nisu poznavali praktične probleme i bili su preopterećeni', istaknuto je u Duerenu. Bruxelles se u početku kolebao, tvrdeći da naseljavanje izbjeglica iz Modriče u Gradačcu označava kršenje duha Daytonskog sporazuma po kojem svaki prognanik mora imati mogućnost povratka u svoje matično mjesto. Navedeni projekt cementira etničku podjelu zemlje, tvrdio je Bruxelles. Dueren je smatrao da su ti argumenti svjedočanstva pogrešne percepcije stvarnosti. Dok uvjeravanje Europske unije nije dugo trajalo, partneri u Bosni neprekidno su se suprotstavljali projektu. Čas je vlada u Sarajevu inzistirala da se ljudi iz Modriče moraju izravno vratiti u svoj grad; čas je sama općina u egzilu navješćivala da naseljavanje izbjeglica, smještenih u Duerenu, u Gradačac, zauvijek zatire njihove šanse za povratak u Modriču. Osim toga, gradska uprava Gradačca zahtijevala je sve veće svote za poravnavanje troškova. Tek je osobni angažman tadašnjeg visokog predstavnika za obnovu Bildta utišao u proljeće sve prigovore. Postignut je dogovor da će u Gradačcu biti građene samo kuće koje nije teško razmontirati i preseliti. Tako će ti objekti stvarati dojam provizornog rješenja. Prije nekoliko tjedana svaka pojedinost projekta zabilježena je u 'memorandumu sporazuma' koji je zahtijevala EU. Taj su memorandum potpisali svi sudionici - grad Dueren, općina Gradačac i općinska uprava Modriče u egzilu, tuzlanski kanton, bošnjačko-hrvatska federacija, EU i visoki predstavnik za obnovu u Sarajevu. Troškovi iznose više od 3 milijuna maraka. EU snosit će 60 posto troškova, a pola milijuna maraka bit će izdvojeno iz duerenske gradske blagajne. Projekt će, između ostalog, poduprti i pokrajina Nordrhein-Westfalen. Sudjeluje i Društvo za tehničku suradnju. No, memorandum još nije potpisan, a u duerenskoj gradskoj skupštini jačaju sumnje da do potpisivanja nikada neće ni doći. Naime, općinska skupština Modriče u egzilu nedavno je napomenula da je zemljište, utvrđeno za gradnju kuća, previše blizu granice s 'republikom srpskom' te da bi gradnja na tom području bila previše opasna. Gradska uprava Gradačca napomenula je da je zemljište u međuvremenu određeno za drugačiju upotrebu. U međuvremenu ponuđeno je novo zemljište koje je - doznali su u Duerenu - gusto minirano. Izbjeglice, smještene u Duerenu, izgubile su hrabrost i počinju tragati za smještajem u drugim dijelovima Bosne. Čini se da su postale taocima u borbi za vlast i utjecaj u Bosni. Istaknuto je da pri ulasku u Bosnu moraju platiti carinu za svoj namještaj i kućanske aparate. Duerenska gradska skupština više ne namjerava ostalima preporučavati projekt Modriča-Gradačac kao uzor za oponašanje", piše na kraju članka Oliver Hoischen. 280154 MET jul 97