NJEMAČKA/DIE ZEIT - 25. VII. UKLANJANJE MINA U ISTOČNOJ SLAVONIJI

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE ZEIT Ž2A=25. VII. 1997. Ž3=Dvadeset četvornih metara po danu "Šest vojnika iz Berlina i Brandenburga nastupa u zelenom polju na rubu Vukovara kao German Demining Unit i obilježeni su plavim globusom UN-a i maslinovom granom mira plus crno-crveno zlatne pruge njemačke nacionalne zastave. Na njihovu je grbu istaknut mungos, lijepa mala mačka koja odvažno ulazi u borbu s kobrom. Mungos je izvezen na rukavima uniforme. Prikazan je u borbi s uspravljenom zmijom koja drži granatu pretjerano velikih dimenzija. Spomenuti su vojnici specijalisti za uklanjanje mina. Svoju su vještinu izučili među pionirima Nacionalne narodne vojske u DDR-u, a danas su namještenici tvrtke u Koenigs Wusterhausenu. Riječ je o tvrtki za eksplozivne narudžbe koja si je nadjenula cvjetni naziv Gerber - Gesellschaft zur Erfassung und Bereinigung von Altlasten (Društvo za popisivanje i čišćenje starih tereta). Vojnici se bave odvratnim zastarjelim teretom suvremenih ratova. Njihova je zadaća opasno otkrivanje i neutralizacija protupješačkih mina uz riskiranje vlastitih života. U ulozi vodiča koji dobro poznaje to područje pomaže im Srbin Dušan, profesionalac za mine posebnog kova. Vukovar - grad koji već gotovo šest godina leži u komi. Ruševine i ružini grmovi, gotovo bez ijednog prolaznika, kilometri nanizanih kostura kuća, a u samom središtu - poput čuda - tržnica prepuna luka i cigareta, traperica i rakije. U jesen 1991. Srbi su svojim napadima Vukovar učinili nenastanjivim gradom, a potom su ga zauzeli. Na kućama izbombardiranih hrvatskih stanovnika srpski su vojnici sprejem ispisali kakvi su junaci. Označili su ruševine. 'Ovo je napravio Radovan'. U istočnoj Slavoniji, zoni pod srpskom okupacijom, danas pretežno žive sračunato dovedeni srpski izbjeglice. Grad će uskoro ponovno prijeći u hrvatske ruke. Čitavim tim - između ostalog i politički miniranim - područjem danas upravlja Prijelazna uprava UN-a. Ta je pak uprava naložila Nijemcima s mungosom na grbu da očisti od mina nekoliko kilometara dug zeleni pojas na rubu Vukovara kako bi majstori obrtnici mogli početi popravljati razorene nadzemne električne vodove. Vukovar treba struju. Posvuda su postavljena upozorenja. Mali crveni trokuti s natpisom 'Mines'. Na velikim pločama ispisan je na hrvatskom i srpskom jeziku sljedeći tekst: 'Na ovom području vlada velika opasnost od mina! Ništa ne dirajte! Ne približavajte se sumnjivim objektima!' Samo u istočnoj Slavoniji, na vukovarskoj bojišnici, skriveno je oko 2 milijuna mina. U cijeloj Bosni postavljeno je 3 milijuna mina. Na pojedinim vukovarskim ruševinama istaknut je natpis 'Minirano'. Nitko ne zna koliko je miniranih građevina kojima prijeti urušavanje. Načelno gledano, sve su one opasne za život. Stoga se gotovo nitko ne usuđuje započeti s obnovom. Za neutralizaciju 'slijepih ubojica' potrebne su 2 milijarde njemačkih maraka i tisuće specijalista. Tek će tada biti moguće bez opasnosti obnavljati kuće i bez straha obrađivati polja. Mungos se bori protiv kobre. Berlinčanin Frank Masche (...) operativni je vođa brigade za čišćenje mina (...) 'Sprijeda je prvi specijalist za uklanjanje mina; desetak metara iza njega čeka njegov kolega. Ako se uistinu dogodi nesreća ili tako nešto, on može pružiti prvu pomoć. Iz sigurnosnih razloga - to je pravilo ljudi iz Gerbere - svaki specijalist za uklanjanje mina smije tragati samo pola sata. Nakon toga koncentracija popušta. 'Sada će se prvi specijalist za uklanjanje povući, malo se odmoriti, a naprijed kreće njegov kolega'. Uklanjanje mina ručni je posao. Pretražuje se svaki centimetar terena. Detektori trebali bi dati prvi znak upozorenja. Potom se srpom oprezno siječe zelenilo i antimagnetskim titanskim iglama provjerava praktički svaki korijen. Srbin Dušan uživa reputaciju stručnjaka na minskoj bojišnici. Profesionalac obradi punih dvadeset četvornih metara po danu. Krajnje osjetljive sonde pronalaze i bezopasni otpad. Plijen, pronađen tijekom čitavog radnog dana: 'Vijci, jedan izolator - to su ostaci uništenog strujnog stupa'. Masche prazni zahrđalu konzervu: 'Redom sitnice, jedan zatvarač od coca-cole i vojni otpad, prazne patrone'. Proizvodnja jedne protupješačke mine stoji tek nešto više od 10 maraka, a njezino uklanjanje oko tisuću maraka. Riječ je o jezivoj zasjedi za tenkove i pješake. Ranjavanje i pogibija svakodnevna su pojava. Mine čine životni prostor neupotrebljivim. Polja i livade postaju smrtonosne zamke. Mascheovi ljudi s mungosom na rukavima bore se protiv neuspjeha. Ako dugo ništa ne nađu, postoji opasnost da će postati lakomisleni. Srbin Dušan rekao im je da je cijelo područje pretvoreno u minsko polje. On već godinama radi u minskom polju i tri je puta ranjen. 'Čujete - dobio sam po glasnicama, krhotina mi je povrijedila grlo', predstavlja se Dušan šapćući. Potom podiže sunčane naočale: 'Na lijevo oko više ne vidim'. Dušan je sljedećeg dana bio uspješan. Šef ekipe signalizira uzbunu: 'Postoje naznake da je podmednut Prom', izjavljuje Frank Masche. 'To je rasprskavajuća mina sa smrtonosnim rasponom od 50 metara u punom krugu. Iskopali smo je - riječ je o TMRP-u 6 koja se aktivira i na pritisak, a upotrebljava se protiv tenkova'. Dušan sasvim sam prolazi kroz već očišćeni, sigurni dio minskog polja. Ostali ostaju na velikoj udaljenosti. Dušan nosi minu na prostor predviđen za uništennje. Prethodno je uklonio upaljač vruće tenkovske mine. Sve dok ne znaju po kojoj su shemi mine postavljene, ne uništavaju ih izravno na mjestu gdje su nađene. Masche nogom pokazuje minsko polje. 'Ako je ovo ovdje tenkovska mina, sigurno je osigurana s jednom, dvije, tri, možda i četiri protupješačke mine. Izravnim uništenjem raspršili bismo shemu. U tom slučaju negdje u polju bi mogle ostati naprsle mine', objašnjava on. Potom su zaista našli Prom. Riječ je o posebno podmukloj protupješačkoj mini. Tri kilograma teško čelično kućište, ispunjeno s 425 grama eksploziva, zakopano je u zemlju; poput malene čelične vlati među travkama se skriva samo gotovo tanki i nježni upaljač. On reagira na potez i na pritisak. Mina se uzdiže iz zemlje gotovo jedan metar u visinu i eksplodira. Nitko tko se nalazi u krugu od 50 metara neće preživjeti eksploziju. Pored nje postavljeno je pet 'pašteta', plastičnih mina. Tko nagazi na njih, izgubit će u najboljem slučaju nogu. Budući da je udio metala u tim tipovima mina vrlo malen, sonde su podešene na veliku osjetljivust, ručno je pretraživanje ekstremno skupo, a strojno razminiravanje na brežuljkastom krajoliku nije dovoljno sigurno. 'Mina nikada nije kriva - kriv je čovjek koji ne pazi kamo ide ili što radi. Mina samo leži i čeka. Svaka mina nosi ime - treba ga samo znati pročitati', smatra teško ozlijeđeni profesionalac Dušan. Nakon tri nesreće pri bavljenju tim đavolskim napravama i nekoliko mjeseci provedenih u bolnici Dušan je dobio besplatan stan u Borovu na rubu Vukovara. Stan se nalazi na trećem katu, pogođen je dvjema granatama i za nuždu popravljen. 36-godišnji Dušan živi ovdje relativno bezbrižno sa svojom ženom i dvoje djece, zarađujući 200 maraka na čišćenju mina. Ta je plaća velika za istočnoslavonske prilike. Njegov je balkon izbušen mecima. Na suprotnoj strani nalazi se prozor preko kojeg su zabijene daske. Pogled koji je sam stekao i izborio. Povrh svega toga, Dušan danas mora gledati kako televizija u Vukovaru uživo prenosi višesatnu pobjedničku povorku njegovih neprijatelja Hrvata. Hrvati će se vratiti. Riječ je o paradi novih gospodara povodom nacionalnog praznika - prijenosu iz Zagreba. Dušan se smatra gubitnikom. Zato voli surađivati sa svojim kolegama iz bivše vojske DDR-a koji su 'također gubitnici', tvrdi on. Dušan je bio visoki časnik u srpsko-jugoslavenskoj narodnoj vojsci. (...) Na televiziji pred njegovim neprijateljem generalom Franjom Tuđmanom upravo prolaze tenkovi. Dušan smatra da su ga političari koji su vodili rat prevarili. (...) 'Za vrijeme rata bio sam vođa skupine minera. Morali smo osigurati bojišnicu'. Na 70 kilometara dugoj bojišnici koja je otprilike slijedila crtu Osijek-Vinkovci-Vukovar Dušan je bio zapovjednik inženjerijske postrojbe čija je zadaća bilo miniranje. 'U vojne, a ne u terorističke svrhe', naglašava on. 'Ne smatram se ratnim zločincem', brani se. 'Nisam bio snajperist ni pilot bombardera koji pritiskom na puce izbacuje bombe na grad. Postavljam mine da zaštitim svoj narod. Minsko polje nikoga ne napada već sam sprječava slobodan prolaz', dodaje. Za Dušana je rat, doduše, izgubljen, ali ne i završen. Kako bi 'osigurao svoju obitelj za slučaj opasnosti', pohranio je u ormar u dnevnoj sobi više od 200 kilograma eksploziva. Pripovijeda o zločinima počinjenim u okolici Vukovara i pritom misli na zločine njegovih hrvatskih neprijatelja. 'To graniči s Frankensteinom, s filmovima strave', priča on. Po njegovim riječima, Hrvati su čak namještali mine i eksplozivne naprave na leševe srpskih vojnika. Sve je to bio psihoteror, usmjeren protiv njihovih živih drugova. 'Inače smo svi mi ratni zločinci', smatra Dušan. 'I proizvođač mina je ratni zločinac. Što biste vi htjeli? Veleindustrija u cijelom svijetu živi od proizvodnje oružja', tvrdi on. Zabrana mina još dugo neće biti uvedena na cijelom svijetu. Svake 22 minute mina ubije jednog čovjeka. Većina žrtava su civili, a posebno je velik broj povrijeđene djece. Uklanjanje mina na cijelom svijetu stoji više od 30 milijarda maraka. Možda će krajem godine većina članica UN-a uspjeti sklopiti ugovor o zabrani mina. Rijetko je kada čovjek bio tako domišljat i tako nemoralan kao pri konstrukciji 'slijepih ubojica'. 'Kada bi se sutra sve ponovilo, kada bih ponovno bio u situaciji da branim svoj narod, ponovo bih učinio isto', tvrdi Dušan. Srbin Dušan mora danas steći hrvatsko državljanstvo ako želi ostati u istočnoj Slavoniji. No, dokumenti su mu uskraćeni. Smatra da potpada pod amnestiju, ali nije dobio hrvatsku putovnicu. 'Možda ipak postoji neki tajni popis ratnih zločinaca', pretpostavlja on. Kobra i mungos. Zločinac i žrtva. Napadač i branitelj. Miner i specijalist za uklanjanje mina. Ali ne krivac koji se kaje. Ipak, Dušan, ratni invalid, želi obučavati mlade ljude za traganje za minama. 'Iako je ta zadaća opasna po život, nužna je za opstanak regije', objašnjava on. U istočnoj Slavoniji još će najmanje deset godina biti posla za specijaliste za čišćenje mina, smatra Dušan, profesionalac. Zna što govori", dodaje na kraju reportaže Joachim Jauer. 250115 MET jul 97